Virus se iz inficirane svinje izlučuje putem sline, suza, nosnog sekreta, urina, fecesa i sekreta genitalnog trakta. U divljih svinja obično prolazi bez simptoma i razvija perzistentnu infekciju, a nasuprot tome u domaćih svinja razvija se u smrtonosni ishod. Bolest se prenosi i neizravnim putem preko kontaminiranih površina i ugrizom inficiranih krpelja (Ornithodorus erraticus).

Klinički oblik bolesti ovisi o virulenciji soja virusa, pa tako jako virulentni sojevi uzrokuju perakutni oblik bolesti s visokom temperaturom i naglo uginuće, te akutni oblik s visokom temperaturom, plitkim disanjem i gubitkom apetita uz pojavu opće slabosti i pospanosti. Akutni oblik bolesti vrlo je lako zamijeniti s nekim drugim zaraznim bolestima, prvenstveno s klasičnom svinjskom kugom, vrbancem i salmonelozom.

Inficirane životinje razvit će neke od sljedećih kliničkih znakova bolesti:

  • Karakterističan je znak krvarenja po koži i sluznicama te gnojni sadržaj oko očnih spojnica
  • pojava plavo-ljubičastog područja i krvarenja po ušima, trbuhu i stražnjim nogama
  •  iscjedak iz oka i nosa,
  • crvenilo kože grudiju, trbuha, perineuma, repa i nogu,
  • začep ili proljev
  • povraćanje
  • pobačaj gravidnih krmača
  • krvavi pjenušavi sadržaj iz usta i nosa
  • nekoordinirano kretanje koji se javlja dan do dva prije uginuća

Veliku ulogu u širenju ima i ljudski faktor, stoga se svi držatelji svinja trebaju strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i veterinarska inspekcija.  

Svi posjednici svinja i lovci mogu se za sva pitanja obratiti u Ministarstvo poljoprivrede, u  Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, ili se mogu obratiti svojim veterinarima. Svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah  i žurno treba prijaviti veterinaru. Najstrože je zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.

Afrička svinjska kuga nije opasna po zdravlje ljudi, ali da dovodi do gotovo sigurnog uginuća svake inficirane svinje, domaće ili divlje što dovodi do velikih ekonomskih šteta!

Prethodni članakUspješna Srednja poljoprivredna škola Bedekovčina
Sljedeći članakVukovi u Dalmaciji usred bijela dana poklali gotovo cijelo stado ovaca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.