U Hrvatskoj je kao i u ostatku svijeta u posljednjih dvadesetak godina došlo do značajnog povećanja broja divljih svinja. Razlozi tom povećanju su mnogobrojni. Od povoljnih okolišnih uvjeta u smislu dovoljnih količina hrane do promjene genske strukture populacija divljih svinja.

U Hrvatskoj se kao dodatan razlog povećanja brojnosti divlje svinje navode i posljedice rata u prvoj polovici devedesetih. Pri tomu je došlo do većeg miješanja domaćih i divljih svinja na ratom zahvaćenim područjima. Iako se u suvremenoj svinjogojskoj proizvodnji svinje uglavnom drže pod kontrolom, u sustavima držanja na otvorenom, pogotovo u slučaju lokalnih autohtonih pasmina, došlo je do neželjenih križanja između domaće i divlje svinje. Potomci nastali sparivanjem domaćih i divljih svinja se fenotipski razlikuju od čistih genotipova svinja. Međutim, za povećanje brojnosti populacije „divljih“ svinja je važnija promjena fizioloških svojstava.

Križanci plodniji

Križanke između domaćih i divljih svinja su plodnije u odnosu na čistu divlju svinju. U dobrim uvjetima okoliša prase se i dva puta godišnje. Time se veličina populacije značajno povećava u odnosu na reproduktivni potencijal čiste divlje svinje. Ovisno o broju generacija koje su nastale pretapanjem domaće u divlju svinju, križanci domaće i divlje svinje se u nekim slučajevima malo razlikuju od divlje svinje u svojstvima boje kože i dlake, položaja papaka, dok su najveće razlike u položaju ušiju.

Isto tako jedinke čiste divlje svinje imaju dulju dlaku i nešto dulje noge u odnosu na križance. Sve ove morfološke promjene dovele su i do smanjenja trofejne vrijednosti divljih svinja križanaca. To je bitno u lovnom gospodarstvu, jer divlja svinja u Hrvatskoj predstavlja tradicionalno vrlo atraktivnu lovnu divljač. Osim u Hrvatskoj i u drugim dijelovima svijeta došlo je do mnogostrukog povećanja broja divljih svinja. U SAD-u se primjerice (pogotovo u južnim državama) u odnosu na kraj prošlog stoljeća populacija divljih svinja utrostručila.

Kao posljedica križanja različitih populacija, konkretno domaćih i divljih svinja, došlo je do pojave heterozis učinka. On je osim na morfološka i fiziološka svojstva utjecao i na pojačanu otpornost križanaca. Koliko je problem povećanja broja divljih svinja velik govori i činjenica da je divlja svinja svrstana u skupinu životinja štetočinja koje su odgovorne za velike štete u okolišu.

Skoro da je nemoguće u ruralnim područjima osigurati usjeve od divljih svinja. Pri tomu proizvodnja stočne hrane za domaće svinje postaje sve skuplja. Osiguranje usjeva od šteta nastalih djelovanjem divljih svinja se također pokazalo manjkavim, jer osiguravajuće kuće za naknadu štete traže velika ulaganja proizvođača u zaštitne ograde. S druge strane pitanje ograđivanja lovišta upitno, a neizvedivo u slučaju otvorenih državnih lovišta.

Nužan stalni monitoring

Promjene fizioloških svojstava nastale križanjem domaćih i divljih svinja, poput bolje iskoristivosti hrane, veće mliječnosti krmača te veće plodnosti prikazane kao broj oprasene prasadi, dovele su posljednjih godina do nekontroliranog povećanja populacije divlje svinje. To je uzrokovalo i promjene u zakonskim propisima. U smislu držanja pod kontrolom broja divljih svinja pojačan je izlov divlje svinje. Posebno se u ugroženim područjima provode biosigurnosne mjere radi sprječavanja kontakata domaćih i divljih svinja, kao potencijalnog prijenosnika uzročnika klasične i afričke svinjske kuge. Upravo veličina populacije divljih svinja koja uključuje i križance s domaćom svinjom predstavlja stalnu opasnost i za suvremeno svinjogojstvo. Stoga je stalni monitoring i kontrola populacije nužna kako bi se spriječila veća šteta.

Križanci domaće i divlje svinje

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje