Ovakvi poremećaji u plodnosti kunića rjeđe se javljaju kod farmskog načina držanja. Najčešći su kod dobro držanih mladih ženki koje žive samostalno i nikada se nisu parile kao što su kućni ljubimci.

Kunići su poznati kao vrlo plodne životinje koje se brzo razmnožavaju. Unatoč tome ponekad se mogu javiti problemi vezani uz plodnost. Kako bi se oni izbjegli ili sveli na najmanju moguću mjeru potrebni su dobar odabir rasplodnih grla, što bolji smještajni i prehrambeni uvjeti, te optimalno iskorištavanje. Uzgoj u kućanstvu najčešće podrazumijeva poluintenzivno iskorištavanje životinja. Tako je u velikom broju slučajeva prehrana bazirana na različitoj sezonskoj hrani uz dodatak tvornički pripremljenih smjesa i pripravaka.

Uz takvo držanje i prehranu i parenja najčešće imaju sezonski karakter. Tako kuniće parimo u proljeće i rano ljeto kada su najsposobnije za oplodnju i zdrav okot. Također se pripusti obavljaju u dužim vremenskim razdobljima. Razmak od legla do legla dovoljan da se organizam kunice oporavi za novi okot. Pri takvom načinu držanja problemi s plodnošću se rijetko javljaju, ali ponekad možemo naići na njih.

Lažna ili prividna bređost javlja se kad kod kunice dođe do ovulacije bez oplodnje. Uzroci mogu biti različiti poput parenja s jalovim mužjakom ili držanja mladih ženki u zajedničkom kavezu kad one skaču jedna po drugoj. Češće će se javiti kod kunica koje se nisu parile dulje vrijeme. Prilično je učestala kod ženki koje se drže samostalno uz dobru prehranu i uvjete smještaja. Nakon ovulacije na jajniku se razvija žuto tijelo koje sprječava daljnje stvaranje i sazrijevanje jajašca.

Kunica će se ponašati kao da je gravidna iako to nije. Ona odbija mužjaka, započinje s pripremom gnijezda. Povećavaju joj se mliječne žlijezde iz kojih se čak mogu početi izlučivati i male količine mlijeka. Ovo stanje traje šesnaest do osamnaest dana i po njegovu završetku životinja je ponovo plodna i pokazuje želju za parenjem. Ženke kod kojih se pojavljuje učestalo treba izdvojiti iz daljnjeg uzgoja.

Kod kućnih ljubimaca vidimo nemir, razdražljivost, odbijanje omiljene hrane. Ako se slobodno kreću po stanu ponekad se može dogoditi da iz kaveza ili s mjesta na kojem dobivaju hranu u ustima odnose sijeno na neki skriveni kutak i rade gnijezdo. Sa starenjem kunice ovakve pojave su sve rjeđe dok sasvim ne prestanu.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakUzgoj prepelica
Sljedeći članakDozrijevanje voća
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.