Mangulica je dugo vremena bila najznačajnija pasmina svinja na širem području Slavonije i Srijema, a često se uzgajala i sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Ilančić i sur., 1940.). Mangulica je nastala iz šumadinke koju su Mađari tijekom 19 stoljeća uvozili iz Srbije, a sistematski uzgojena u Mađarskoj u cilju poboljšanja tovnosti. Uzgojem u čistoj krvi, uz dobru hranidbu i selekciju na tov i dobro iskorištavanje hrane, stvorena su dva soja mangulice: bijela i lasasta.
Bijeli soj mangulice je nešto krurupnija od lasastog soja i spada u srednje velike svinje, razmjerno kratka i širokog trupa, glava je srednje velika s dugim i spuštenim ušima. Vrat je srednje dug i mišičav, prsa su zaobljena i duboka, leđa zaobljena sa strmim sapima i stajala je na čvrstim i tanjim nogama. Imala je zagasito žućkastu kovrčavu dlaku i relativno nježne kosti. Mangulica je imala duži trup od šumadinke, a kraći od turopoljske svinje i spada u kasnozrele pasmine (Hrasnica i sur., 1964.). Visina do grebena kod krmača bijelog soja iznosio je u prosjeku oko 70 cm, a kod nerastova 80 cm.Težina krmača se kretala ovisno od starosti od 120 -160 kg, a nerastova u prosjeku oko 180 kg.
Lasasti soj mangulice je nešto manji i sitniji od bijelog soja. Ona je plića i uža u prsima, glava je duža s velikim spuštenim ušima, ima zaobljena leđa sa strmim sapima i tanke noge. Čekinje je imala tamno smeđe boje. Spada u kasnozrelu pasminu s 5-6 prasadi po leglu. Uzgoj mangulice bio je na ekstenzivan način, nakon prasenja dojenje je trajalo 8 tjedana, zatim se prasad uzgajala na ispustima, a stavljala se u tov u dobi od 1 godine. U intenzivnijem tovu kod naših naprednijih seljačkih posjeda stavljala se odbita prasad u zatvorene svinjce i tu hranila žitaricama uz dodatak bjelančevinastih krmiva. U tako intenzivnom tovu tovljenici su u dobi od godinu dana postigli i do 160 kg žive mase. Poznato je bilo da su se svinje tovile čak i više od 200 kg. U cilju poboljšavanje klaoničkih kvaliteta i bržeg prirasta s boljom konverzijom hrane, mangulica je kod nas križana s nerastovima berkšira i velikog jorkšira. Kržanci su ostvarivali bolje proizvodne rezultate od čistokrvnih mangulica i to je bio novi iskorak u razvoju našeg svinjogojstva između dva svjetska rata.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
.){kind=link}