Zdravlje vimena i njegovo utvrđivanje


Tegobe u zdravlju vimena kod junica i krava (goveda) odnose se uglavnom na upalu mliječne žlijezde (mastitide) koju uzrokuju patogene klice. Utvrđivanje tegoba zdravlja vimena obavlja se vizualnim pregledom nalaza na vimenu i rezultatima istraživanja testa na mliječne stanice (TMS), kao i popratnim nalazom mikrobiološkog istraživanja mliječne probe u laboratoriju.


Kako nastaje invazija infekcije?

Neposredni uzrok mastitisa je infekcija vimena patogenim klicama. U pravilu uslijedi tako da uzročnik bolesti svlada kanal sise, prodre u žljezdano tkivo. Ondje se razmnožava i uzrokuje upalno obolijevanje mliječne žlijezde. Svaki prodor kroz kanal sise neće izazvati infekciju. Različiti obrambeni mehanizmi mogu klice učiniti neškodljivima, spriječiti njihovo daljnje širenje.


Što je upala i kako nastaje


Upale žljezdanog tkiva reakcije su organizma na utjecaje uzročnika upale, pr. bakterija i njihovih otrova (toksina), mehaničkih djelovanja udaraca, uboda, pritiska, temperature, hladnoće, i dr. koji mogu utjecati na nastanak bolesti.


U početku upale nastaju tegobe u protoku krvi (smanjeni dotok i otjecanje krvi) koje u pogođenom području uzrokuju poremetnje opskrbe stanica kisikom, hranidbenim i djelatnim tvarima. Zbog poremetnji u otjecanju krvi, nakupljaju se produkti mijene tvari, otrovne tvari i ostale štetne tvari. Osim toga, posljedica poremetnje u cirkulaciji krvi je izlazak tekućih, poslije također staničnih zaliha krvi iz krvnih žila u tkivo. To nakupljanje tekućine u tkivima nazivamo edem. Često se čini da znatno oticanje tkiva dodatno sprječava cirkulaciju krvi i opskrbu tkiva. Pritom razoreno tkivo razgrađuju specijalne stanice iz krvi i zaliha krvi kroz ”obilje tkiva”- odnosno ožiljkastog tkiva. To čvrsto grubo ”debelo tkivo” ne može preuzeti prvobitnu funkciju stvarnog tkiva. Uskladištenje ”ožiljkastog tkiva” uzrok je pričvršćenja, otvrdnuća, stvaranja čvorova i smanjenja proizvodnje mlijeka.


Upala označava odstupanje od normalnoga zdravog stanja. Očituje se crvenilom, naticanjem, bolnošću, povišenom temperaturom i tegobama funkcije oboljelog organa. U ovisnosti o žestini djelovanja zdravstvenih oštećenja, njihovu trajanju, položaju, reakciji organizma, upala može imati različitti jek.


Uzroci tegoba zdravlja vimena


– oštećenja neinfekcijskih utjecaja, čestih utirača puteva upale vimena,
– uzročnici-klice koje uzrokuju bolest ili klice iz okoline koje uzrokuju infekcije vimena (mastitiden).


Mastitis je bolest čimbenika


Na nastanak upale vimena utječu brojni različiti čimbenici kao što su kontakti među životinjama, okolina, uzročnici preosjetljivosti na bolest, stres, držanje, higijena, klima, čovjek, stado, stadij laktacije. Ako štetni utjecaji okoline oslabe obranu mliječne žlijezde, nastaje mastitis.

Prethodni članakPrezimljujuće muhe mogu uništiti rane kulture
Sljedeći članakZaštita jagoda od bolesti i štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.