Ovce je potrebno šišati svake godine za njihovu dobrobit, ali vuna ovaca koje se uzgajaju radi mlijeka i mesa nema plasman na hrvatskom tržištu, pa najčešće završi odbačena u okoliš. Upraviteljica PZ Otok Krk, Karla Škorjanc za Gospodarski list objasnila je kako su od ekološkog problema zbrinjavanja vune postigli korist za poljoprivredu.

Poljoprivredna zadruga Otok Krk osnovana je 2006. godine s ciljem okupljanja poljoprivrednika otoka Krka u zajedničkim aktivnostima prerade te zajedničkom nastupu na tržištu. Zadruga danas pomaže svojim članovima u unaprjeđivanju i povećanju njihove proizvodnje, brendiranju i plasmanu proizvoda, te zagovaranju kvalitetnije javne politike usmjerene na otočnu poljoprivredu. Trenutno okuplja četrnaest članova, a glavne djelatnosti zadrugara obuhvaćaju ovčarstvo, govedarstvo, vinarstvo i maslinarstvo.

Vrijednost vune kao materijala

Upraviteljica zadruge, Karla Škorjanc, ispričala nam je kako je krenulo zbrinjanje vune na Krku.

Započeli smo s prikupom vune na otoku Krku 2020. godine, prvo u suradnji s Gradom Krkom, a kasnije su se priključile i općine Malinska-Dubašnica, Vrbnik, Punat i Baška. Jedinice lokalne samouprave svim uzgajivačima ovaca koji su registrirani na njihovom području sufinanciraju otkup vune, a kroz cijelo razdoblje imamo i suradnju s otočkom komunalnom tvrtkom Ponikve eko otok Krk d.o.o., koja nam je osigurala prostor za skladištenje prikupljene vune, istaknula je upraviteljica zadruge.

S obzirom da u Hrvatskoj nije postojao niti jedan pogon za preradu vune, 2020. su započeli istraživati što bi mogli napraviti s vunom na licu mjesta, ali i koja poduzeća koja se bave pranjem i/ili preradom vune postoje u susjednim državama. Proučavanjem znanstvenih istraživanja saznali su kolika je vrijednost vune kao materijala za korištenje u poljoprivredi (gnojivo, malč, izolacija za košnice…), o čemu građani u Hrvatskoj vrlo malo znaju. Tako su započeli i s edukacijama za građane na ovu temu, koje i dalje provode na poziv JLS-ova i udruga, a od vune su napravili i razne proizvode.

U zadnjih 3 godine vuna koja smo prikupili bila je prerađena u Sloveniji te smo napravili i svoju liniju pređe od krčke ovce, s obzirom da smo primijetili da se na tržištu uopće nije moglo pronaći vunenu pređu od vune domaćih pasmina.

Gnojivo od vune

U suradnji s Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije početkom prošle godine poslali smo 40ak kg krčke vune na probno peletiranje u Austriju, nakon čega smo dobivene pelete poslali na analizu na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dobiveni rezultati pokazali su odlične vrijednosti peletirane krčke vune kao ekološko gnojivo, u što smo se kasnije i osobno uvjerili korištenjem peleta u našim vrtovima.

Kako trenutno nemaju financijskih mogućnosti uložiti u vlastitu proizvodnju peleta, počeli su suradnju s brendom WOONA, koji vode sestre Tatjana Filipi i Tamara Pecoja.

Osim što smo započeli prodavati njihove pelete na našem webshopu, kao proizvod u koji vjerujemo i želimo podržati; također smo kroz cijelu prošlu godinu bili u stalnom kontaktu s WOONA-om kako bi vidjeli kako ostvariti da se u Hrvatskoj ponovno pokrene i pranje te prerade vune. Koliko god je fantastično da se prljava vuna pretvori u gnojivo, u RH ipak ima znatne količine vune koja se može iskoristiti i na druge načine, a ima svojstva bolja od bilo kojeg umjetnog materijala što se tiče prozračnosti, upijanja vlage, termičkog kapaciteta za izolaciju, akustične izolacije, itd. naglasila je Karla.

Regulative koje uređuju prikupljanje i transport ovčje vune postavljene su na razini Europske unije, vunu tretiraju kao životinjski nusproizvod 3. kategorije (dakle niti otpad niti poljoprivredni resurs) te poprilično otežavaju cijeli proces; zbog čega je i na razini EU-a preostalo tek nekoliko velikih industrijskih pogona za pranje vune.

Smatramo da ćemo uz lokalnu proizvodnju uspjeti imati financijski i ekološki održivu preradu vune, pa dalje nastavljamo učiti, umrežavati se i pisati projekte kako bi uspjeli nešto napraviti po ovom pitanju, zaključuje Karla Škorjanc.

Foto: Vid Jurešić
Foto: Ivana Keller
Proizvodi od ovčje vune: Eko pređa od vune krčke pramenke – bijela/natur; Foto: pz-otok-krk.hr

Peleti od vune krčke pramenke; Foto: Pz-otok-krk.hr

Animirani edukativni film o korištenju vune u poljoprivredi i vrtlarstvu

Webinar korištenje vune u poljoprivredi i gospodarstvu

Prethodni članakBog je svijet zamislio kao vrt i mi želimo biti u svom vrtu
Sljedeći članakKako možete sami razmnožiti jorgovan?
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.