Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, u suradnji s uzgojnim udruženjima kao suorganizatorima (Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda, Središnji savez uzgajivača svinja Hrvatske, Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac) i uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, početkom studenog u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku organizirala je 1. Dane hrvatskog stočarstva.
Ovaj jedinstveni godišnji stručni skup uzgajivača domaćih životinja, stručnjaka i znanstvenika te predstavnika državnih institucija, uz doc. dr. sc. Darju Sokolić, ravnateljicu HAPIH-a i domaćina savjetovanja, uveličali su i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, župan osječko-baranjski Ivan Anušić, glavni tajnik Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda Johan Ertl te ostali visoki uzvanici. Doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a je ovom prigodom zahvalila uzgojnim udruženjima što su unatoč dugogodišnjoj tradiciji zasebnih savjetovanja pružili podršku novoj inicijativi i pokazali otvorenost za nove koncepte.
–Dugogodišnja savjetovanja pokazala su kako unatoč specifičnosti svakog sektora postoje i one zajedničke teme, a to su, s jedne strane kako se boriti s prirodnim nepogodama i globalnim događanjima koja nas sve pogađaju, kao što su klimatske promjene, porast cijena uzrokovan geopolitičkim i makoekonomskim situacijama i sl., a s druge strane i visoki zahtjevi koje pred nas stavlja Europska unija i ispunjenje ciljeva Strateškog plana ZPP-a RH, rekla je ravnateljica Sokolić izražavajući žaljenje i razumijevanje što je sekcija svinjogojaca zbog aktualne situacije s afričkom svinjskom kugom prolongirana, te izrazila podršku s uvjerenjem kako će se savjetovanje uzgajivača svinja organizirati čim prilike dozvole.
O problemima ne treba samo razgovarati, već zaključke provesti u djelo
Donedavni župan Osječko-baranjski, Ivan Anušić, istaknuo je kako je ovaj skup došao u najbolje vrijeme i na najbolje mjesto – županiju kojoj je poljoprivreda najvažnija grana gospodarstva.
–O problemima ne treba samo razgovarati, nego je potrebno donijeti konkretne zaključke te ih provesti u praksi i tako olakšati poljoprivrednicima budućnost, poručio je župan Anušić.
Državni tajnik Zdravko Tušek je zahvalivši organizatorima istaknuo važnost ovakvog okupljanja stočara na kojemu će se raspraviti zajednički problemi te svi izazovi s kojima se sektor bori i tako poslati jasnu poruku da je stočarstvo, odnosno poljoprivredna proizvodnja ključna za prehrambenu sigurnost Republike Hrvatske. Naveo je kako Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede pomažu proizvođačima kroz brojne mjere i programe potpore.
Intenziviranjem suradnje prebroditi nadolazeće izazove
No okruglom stolu „Budućnosti hrvatskog stočarstva – pogled s razine donositelja odluka“ koji je moderirao poznati urednik i voditelj HRT-a Mislav Togonal, uz ravnateljicu HAPIH-a, sudjelovali su i državni tajnik Zdravko Tušek, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju Antun Vujić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam prof. dr. sc. Dragan Kovačević, te kao predstavnik uzgojnih udruženja i suorganizatora Branko Kolak (Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda).
Osvrnuvši se na neizbježno aktualno stanje u svezi afričke svinjske kuge (ASK), Tušek je istaknuo da je Hrvatska dugo odolijevala ovoj opasnoj bolesti koja već nekoliko godina hara Europskom unijom. Za bolest nema cjepiva ni lijeka, stoga je jedini način borbe pojačanje biosigurnosnih mjera. Dodao je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja će dati naknadu svim kategorijama OPG-ova, a trenutno se aktivno traži rješenje kako vratiti svinjogojsku proizvodnju na gospodarstva, za što će se osigurati financijska sredstva u narednim mjesecima.
Branko Kolak je istaknuo kako je lani zabilježen pad proizvodnje mlijeka i na europskoj razini, i domaćoj, za što vidi nekoliko razloga, među kojima su najvažniji niska otkupna cijena te povećanje troškova inputa. U nekim državama Europske unije proizvođači imaju povlašten položaj u odnosu na hrvatske, zbog skrivenih potpora koje im daju lokalne uprave.
Dragan Kovačević je istaknuo kako se HGK zalaže za odvajanje komercijalne proizvodnje od očuvanja tradicije i sela. Poticaje treba snažnije usmjeriti na ozbiljne proizvođače, jer ako im se osigura radno mjesto, onda će i ostati na selu. Po njemu je turizam naša šansa za „izvoz kod kuće“, međutim, za ove kapacitete nemamo dovoljnu količinu poljoprivrednih proizvoda. Zvonimir Širjan je komentirao raspršenost potpora, pa je tako unatoč većoj količini investiranog novca manji efekt, jer se po jedinici proizvodnje dobiva zapravo manje u odnosu na prijašnje godine.
Brinu ga još i pitanja povijesnih prava koja će se na europskoj razini za koju godinu ukinuti. Antun Vujić je naglasio da potpore ne kasne, da potpora nije nikada dosta i da potpore nisu dovoljne da riješe sve probleme poljoprivrednika. Podsjetio je da, kad je riječ o potporama, podliježemo i europskim ograničenjima. Posebno je istaknuo činjenicu da je poljoprivredno zemljište ograničeni resurs, osobito državno poljoprivredno zemljište, stoga ni jedan zakon ne može biti idealan, a niti državno zemljište nije jedino zemljište na kojem se može bazirati proizvodnja.
Ulaganje u nove tehnologije i preradu osigurava budućnost stočarstva
Da hrvatska poljoprivreda ima budućnost potvrdili su i sudionici drugog panela okruglog stola Budućnost hrvatskog stočarstva – pogled s razine mladihpoljoprivrednikana kojem susudjelovali Marija Kruljac (HUSIM), Igor Hrastović (SSHP), Marko Ivančan (SUHUH), Vinko Sičaja (HSUOK), Ivan Gašić (najbolji mladi poljoprivrednik 2018. godine). Konjogojac Ivan Hrastović istaknuo je kako broj konja raste, kao i broj mladih uzgajivača. Što se konjogojstva hladnokrvnog tipa tiče, može se dobro živjeti, ali uvijek može i bolje. Rješavanjem problema pašnjaka hrvatsko konjogojstvo čeka svijetla budućnost.
Marija Kruljac je istaknula kako životinje zahtijevaju 24-satnu pažnju, te da ovaj posao traži puni angažman, stoga su joj veliki problem papirologija i razni evidencijski obrasci za koje je teško naći vremena. Kako svu dobit reinvestiraju, teško je napredovati. Veliki je izazov svakako cijena mlijeka, odnosno kalkulacija proizvodnje koju više ni ne računaju. No, unatoč svemu ne odustaju.
Sičaja navodi da je ovčarska proizvodnja u nešto povoljnijoj situaciji, relativno stabilna jer nema oscilacija u ponudi i potražnji, no kao jedan od većih problema navodi nedostatak radne snage i zbrinjavanje vune. Nada se zajedničkom rješenju s Ministarstvom poljoprivrede oko pitanja klanja životinja na vlastitim farmama, što je posebno izražen problem na otocima. Marko Ivančan se pak fokusirao na osuvremenjivanje proizvodnje visokom tehnologijom, te za svojih 150 krava i 8000 litara mlijeka po kravi nadogradio farmu i uveo robote za mužnju. Pod motom „što si veći, veća ti je šansa uspjeti“ , ambicija mu je proširiti farmu i na rasplodnu junad. Ivan Gašić, najbolji mladi poljoprivrednik 2018. godine, svoju je mljekarsku proizvodnju usmjerio na preradu.
Titula mladog poljoprivrednika bila mu je odlična reklama koju je uspješno iskoristio za promociju svojih proizvoda. Po njemu je dodana vrijednost proizvoda jedini pravi smjer za manje proizvođače, što je savjetovao svima koji žele opstati u ovoj proizvodnji. Prvi Dani hrvatskog stočarstva započeli su sekcijom 25. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza, u okviru koje je održana i tradicionalna izložba ovčjih i kozjih sireva. Šampionom izložbe proglašen je kozji sir u vosku s biberom i češnjakom proizvođača OPG Moravec iz Nove Vesi Petrijanečke. Na skupu je obilježena i obljetnica 110 godina uzgojno-selekcijskog rada u RH čiji se počeci ponajprije odnose na simentalsku pasminu koja je tradicionalno najzastupljenija pasmina u RH. Stoga raduje činjenica kako je organizirana primjena selekcijskih metoda omogućila ponovno pozicioniranje hrvatskog simentalskog uzgoja na međunarodnoj razini. Također, održana su brojna predavanja u raznim sekcijama.
Pripremili: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. ,
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
