U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava u Zadru je od početkom studenog održan 16. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Sudionike skupa su u ime organizacijskog odbora pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, doc. dr. sc. Ivana Dugalić predsjednica Znanstvenog odbora kongresa, Božo Volić predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, a kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak koji je naglasio kontinuiranu potporu Ministarstva poljoprivrede sektoru sjemenarstva i rasadničarstva te mogućnost korištenja novih modela potpora.

Podršku kongresu dali su između ostalog prof. dr. sc. Vlado Guberac rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a i u ime pokrovitelja Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora predsjednica odbora Marijana Petir. Na kongresu je sudjelovalo oko 170 sudionika.

U zborniku sažetaka šesnaestog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ tiskani su sažeci 37 znanstvena i stručna rada izlaganih na kongresu, a od podataka i činjenica iznesenih na skupu može se kao zaključak navesti da je sjeme domaće selekcije i proizvodnje čuvar cijene sjemena jer je povoljnije od sjemena iz uvoza, a samo certificirano sjeme daje garanciju željene sorte i kakvoće sjemena što je preduvjet ostvarenja visokih prinosa.

Trendovi u proizvodnji sjemena po svojim obimima i volumena uglavnom su pozitivni tako da govorimo o konstantnom povećanju ukupnih površina pod sjemenskim usjevima i rastu količina certificiranog sjemena u Hrvatskoj. Vlastitom proizvodnjom zadovoljavamo nešto preko 60% domaćih potreba za sjemenom ratarskog bilja, ali činjenica jest da i dalje imamo značajne deficite sjemena kod nekih kultura ili skupina kultura.

Ne možemo biti zadovoljni činjenicom da nam je proizvodnja sjemena kukuruza značajno pala, da uvozimo četiri petine sjemena krmnog bilja ili devet desetina sjemena povrća ili da nam je proizvodnja sjemena kukuruza u stalnom padu ili da smo posve ovisni o uvozu sjemena suncokreta ili šećerne repe – značajnih ratarskih kultura. Iako u načelu možemo biti relativno zadovoljni činjenicom da 62% domaćih potreba pokrijemo domaćom proizvodnjom sjemena, ovi negativni pokazatelji i ovisnost o uvozu uvelike poništavaju novostvorenu vrijednost koju industrija sjemena svake godine stvori i dovode nas u negativnu bilancu.

Proizvodnja sadnog materijala

Proizvodnju voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2022. godini za stručni nadzor Centru za sjemenarstvo i rasadaničarstvo prijavilo je 55 voćnih rasadnika i 14 loznih rasadnika. Ukupno je prijavljeno 3 933 527 komada voćnih sadnica i 1 758 549 komada loznih cijepova, što je na razini ukupne proizvodnje 10 % manje prijavljenog sadnog materijala od prethodne 2021. godine. Ukupno je u proizvodnji 35 voćnih vrsta i 73 sorte vinove loze. U strukturi proizvodnje voćnih sadnica najviše su zastupljeni lijeska sa 40 % i jabuka sa 16 %, a zatim maslina (6 %), šljiva (5 %), agrumi (4 %), kruška (3 %), trešnja (3 %) i td. Od ukupne proizvedene količine voćnih sadnica 5 % su sadnice certificirane kategorije, dok je od ukupne proizvedene količine loznih cijepova certificiranih 40 %. Najzastupljenije vinske sorte vinove loze u proizvodnji su Graševina (25 %), Pošip (7 %), Plavac mali (5 %) itd.

Sjemenska proizvodnja krumpira pala je od 2000. god sa 217 ha i 3608 tona na 20 ha i 400 tona u 2022 god. tj. smanjena je 10 puta. Nužna je kvalitetna strategija i poticanje sjemenske proizvodnje krumpira kako bi ostali kvalitetan proizvođač ove važne kulture budućnosti.

Hrvatska uvozi 90% sjemena povrća

Proizvodnja sjemena povrća u RH pala je gotovo 20 puta. Od 2002.g s 293 ha (2002. godine) pala je na 10,7 ha u 2019.g, ali postoji rast proizvodnje na 49,8 ha 2023. g. Hrvatska uvozi sjemena povrća u količini 900 tona godišnje u vrijednosti oko 8 mil USD. Uvozi se većinom najniža kategorija standardno sjeme povrća. U sjemenskoj proizvodnji u Hrvatskoj bilo je 2002. godine 20 vrsta sjemena povrća, a zadnjih godina 4-6 vrsta povrća. Hrvatska ima odlične uvjete za sjemensku proizvodnju povrća, no, iznimno je mala proizvodnja sjemena, a veliki uvoz. Iznimno dohodovna i intenzivna proizvodnja povrća i sjemena povrća zaostaje za ekstenzivnim proizvodnjama kultura u RH koji imaju solidne potpore. (krški pašnjaci, pašnjaci, trave, ugar)

Uz osiguranje osnovnog sjemena starih sorti, te domaćih i udomaćenih sorti i novih sorti iz oplemenjivačkih programa uz stabilne i veće potpore moguća je proizvodnja sjemena povrća u Hrvatskoj na 200-300 ha, s proizvodnjom 500-600 tona sjemena povrća i proizvodnja 20 vrsta sjemena povrća.

Uvođenjem eko sheme „Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina“ povećana je potražnja za sjemenom poljoprivrednih vrsta iz botaničke porodice mahunarki. Za sjetvu su prihvatljive površine na kojima su zasijane sljedeće vrste mahunarki: soja, grahorica jara, grahorica ozima, lupine, grašak, djeteline, bob, esparzeta, lucerna, grahor satrica, grah, slanutak, bob, leća, vigna grah i smiljkita.

Hrvatska je u samom europskom vrhu po površinama zasijanima sjemenskom sojom. No, iskustva iz 2023. godine ukazuju da u Republici Hrvatskoj postoji potreba za povećanjem proizvodnje sjemena ostalih vrsta mahunarki. Dionici uključeni u proizvodnju certificiranog sjemena dodatno mogu biti motivirani intervencijom „proizvodno vezana potpora za sjeme“, koja se dodjeljuje korisnicima za prihvatljive površine na kojima se proizvodi sjeme iz prihvatljivih skupina.

Zlatno sjeme

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniji hibrid kukuruza po proizvodenim i certificiranim količinama sjemena u Republici Hrvatskoj: hibrid Bc 572, kojeg je u 2022/23. certificirano 319.879 kg sjemena

Poljoprivrednom institutu Osijek: za najrašireniju sortu pšenice u Republici Hrvatskoj: KRALJICA, koje jeu 2022/2023.god certificirano 7.996500 kg sjemena, od ukupno certificiranih 40.414905 kg sjemena pšenice – udio  20 %

Priznanje „ZLATNO SJEME“ dodijeljeno je za poseban doprinos razvoju sjemenarstva i rasadničarstva u Republici Hrvatskoj Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo

Priznanja su preuzeli i zahvalili se na nagradi u ime Bc Instituta d.d. Zagreb predsjednik uprave dr.sc. Ivica Ikić, u ime Poljoprivrednog instituta Osijek ravnatelj prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, a u ime HAPIH-a Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo pomoćnik ravnateljice dr.sc. Goran Jukić.

Obilježeno je 25 godina kako je Vlada formirala nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje svih poslova iz područja sjemenarstva sa sjedištem u Osijeku-Zavod za sjemenarstvo  i rasadničarstvo – sada HAPIH Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, te je predstavljen poseban broj znanstveno-stručnog časopisa Sjemenarstvo.

Na kongresu je predstavljan udžbenik Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta „Očuvanje biljnih genetskih izvora“ čiji su autori: Zlatko Šatović, Martina Grdiša, Nina Jeran i Filip Varga. Udžbenik su predstavili recenzenti Hrvoje Šarčević, Domagoj Šimić i u ime skupine autora Zlatko Šatović.

Nove uredbe europske unije o sjemenarstvu

Ovogodišnji okrugli stol organiziran je na temu: Nove uredbe europske unije o sjemenarstvu.

Moderator je bio Martin Vuković. U uvodnim izlaganjima su sudjelovali Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede s temom EU legislativa – prijedlog Uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u Uniji, te Valentina Zoretić Rubes iz Ministarstva zdravstva i Renata Hanzer iz HAPIH-a s temom Prijedlog Uredbe o  novim genomskim tehnikama. Panelu se pridružio i dr.sc. Domagoj Šimić iz Poljoprivrednog instituta Osijek. Rasprava je bila vrlo dinamična jer nove genomske tehnike mogu pridonijeti poboljšanju poljoprivredne proizvodnje, ali uz veliku predostrožnost i moguće nove izazove.

U sklopu kongresa bio je organiziran obilazak poljoprivrednih potencijala Zadarske županije.

Sudionici su obišli Grupu Nida u Ninskim stanovima koja se bavi proizvodnjom i preradom masline, smokava i ljekovitog bilja, zatim Cro Cherry -najveću plantažu trešanja u Hrvatskoj s preradom u Ninskim stanovima. Sudionici su posjetili i Ornitološki rezervat Vransko Jezero- Parka Prirode Vransko Jezero.

Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva
Sudionici kongresa
Dobitnici priznanja Zlatno sjeme
Okrugli stol o novim uredbama EU o sjemenarstvu

Sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj u brojkama

  • Proizvodnja sjemena u zadnjih 25 godina u RH u prosjeku iznosi 22.266 ha.
  • Proizvodnja se kretala u rasponu od 15.643 do 28.533 ha.
  • Ulaskom u EU pa do 2017. g. proizvodnja je bila u padu za -34,80%.
  • Od 2017. do 2023. g. dolazi do oporavka i rasta sjemenska proizvodnje za +44,54%.
  • U 2023. g. sjemenska proizvodnja bila je na 22.610 ha, te smo se vratili na razinu koju smo imali prije ulaska u EU.
  • U odnosu na desetogodišnji prosjek bilježimo povećanje površina za +14,80% (+3.344,18 ha).
  • Kod biljnih vrsta gdje je razvijena domaća selekcija samodostatni smo kod sjemena (strne žitarice, soja, lucerna, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe do 60%).

U odnosu na države članice Hrvatska je prema sjemenskoj proizvodnji:

            • treća po proizvodnji soje,

            • peta po proizvodnji tritikala,

            • šesta po proizvodnji ozimog ječma,

            • sedma po proizvodnji lucerne,

            • sedma po proizvodnji grahorica,

            • osma po proizvodnji ozime pšenice

            • jedanaesta po proizvodnji kukuruza.

Razlog: postojanje sustavnog oplemenjivačkog rada i proizvodnje glavnih ratarskih kultura.

Izvor: Hrvatsko agronomsko društvo

Prethodni članakOdržani 1. Dani hrvatskog stočarstva
Sljedeći članakOnečišćenje tla kao posljedica ljudske djelatnosti
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.