Predstavljeno je ukupno 12 pasmina a pastusi su pred gledalištem predvođeni oko iscrtanog trokuta, i to jedan krug hodom i jedan krug kasom. Treba reći da ovo nije bila ocjena pastuha niti licenciranje, već samo pokaz trenutačno raspoloživog muškog rasplodnog materijala. Predvedeno je 36 pastuha,što je tek dio onih koji se nalaze na terenu, ali čiji su vlasnici bili spremni zainteresiranim uzgajivačima pokazati svoj rasplodni materijal. Ovo je ujedno bila prigoda za izmjenu iskustva vlasnika pastuha, vlasnika kobila, stručnjaka iz HSC, Ministarstva poljoprivrede, HKS, uzgajivača, sportaša ili budućih vlasnika konja. Smotru je stručnim komentarima vodio mr. sc. Mato Čačić i Milena Dragišić, dipl. ing. Prvi su bili predstavljeni pastusi arapske pasmine, jedne od najstarijih pasmina na svijetu o kojoj prve podatke pronalazimo 5000 g. pr. Krista. Ovo je jedina pasmina u kojoj nije bilo niti nema oplemenjivanja s drugim pasminama.Vidjeli smo šest pastuha različitog porijekla i sportske kondicije:Pasminu koja potječe iz južnog Turkmenistana Akhal-Teke karakterizira velika izdržljivost, nezahtijevnost u držanju i dobro iskorištenje hrane, a u Zagrebu smo vidjeli jednog predstavnika ove pasmine i to:Mele-Mur – o. Murgab /m.o. Melekusk, v. Gorean Šebalj Kutina. Kolekciju od sedam pastuha engleskog punokrvnjaka predstavili su njihovi vlasnici potencijalnim uzgajivačima u Hrvatskoj. Pasmina je nastala krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog stoljeća kada su u Englesku stigla tri pastuha Byerley Turk, Darley Arabian i Godolphin koji su bili križani sa domaćim kobilama. Iz ovog križanja potječu četiri osnovne očevske linije čije tragove u pedigreima vuku svi engleski punokrvnjaci a to su Eclipse, Herod, Matchemi Highflyer, a preko njih do prije spomenuta tri pastuha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBrzo formiranje travnjaka
Sljedeći članakNajznačajnija krmiva u hranidbi kunića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.