Vrlo vjerojatno da neće doći do uginuća pojedinih životinja, osim u ekstremnim slučajevima, ali će u svakom slučaju doći do gospodarskoga gubitka. Taj gubitak očitovat će se u smanjenom prirastu mesa, mlijeka, vune, pa i do slabijeg i kržljavijeg podmlatka. Sve vrste domaćih životinja prema načinu prehrane i sustava probavnog trakta možemo podijeliti na dvije skupine, na preživače, sa složenim sustavom želuca, i na nepreživače sa sustavom jednostavnog želuca. Među njima je velika prehrambena razlika, o kojoj svi gospodari mnogo znaju, ali ne i sve. Među velikim razlikama između ovih dviju skupina je i opskrbljenost različitim nužnim vitaminima. Životinje iz skupine preživača mogu same, u vlastitu organizmu stvarati (sintetizirati) veći broj određenih vitamina te u tome dijelu ishrane biti neovisna o unošenju vitamina u organizam hranom. Međutim, grupa životinja iz skupine nepreživača u znatno su slabijem položaju, jer se najveći dio prijeko potrebnih vitamina u organizam mora unijeti putem bilo hrane bilo gotovih vitaminskih pripravaka. Prema tome, na dobrom i racionalnom gospodaru je odgovornost da odluči, a to treba i znati koje će vitamine svojim preživačima govedima, ovcama i kozama dodavati u hranu, a koje ne, jer ga sama životinja za svoje potrebe proizvede. Potkraj zimskog doba pomanjkanja vitamina (avitaminoza) najčešće su i najizrazitije. Potrebno je poznavati i vremensku postojanost pojedinih vitamina u određenim krmivima (nešto slično vijeku trajanja). Stajanjem i u najboljem skladištu vitamini se gube, njihova se količina neprestano smanjuje, tako da je potrebno nakon određenog vremena obaviti korekciju opskrbljenosti pojedinih krmiva na određene vitamine. Grupa preživača kod kojih su doma ća goveda najzastupljenija, mogu u svojim probavnim organima sintetizirati veliki broj za život nužnih vitamina. Količina proizvedenih vitamina dostatna je da u cijelosti podmiri potrebe organizma za određenim vitaminima, te nisu ovisna o unošenju pojedinog vitamina u organizam hranom. Posebice se to odnosi na dosta veliku grupu vitamina B kompleksa, koji su inače značajni za metabolizam (probavi) životinja.

Prethodni članakInkubacija pačjih jaja
Sljedeći članakMaslinova lisna muha – šiškarica
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.