Vjerujem da kad spomenete ovu bolest da će biti poznata samo starijoj ruralnoj populaciji koja je nekad upotrebljavala konje za rad. Praznička bolest konja ili paralitička mioglobinurija (myoglobinuria paralytica equi) je akutna degenerativna bolest skeletnog mišićja. Karakterizira ju paraliza stražnjih rjeđe prednjih nogu te mioglobinurija.
Mioglobinurija je pojam koji označava prisutnost prekomjernih količina bjelančevine mioglobina u mokraći. Kako je mioglobin prisutan u mišićnim stanicama, mioglobinurija je gotovo uvijek povezana s oštećenjem staničnih membrana mišićnih stanica. To dovodi do otpuštanja mioglobina u krv, odakle se konačno filtrira preko bubrega u mokraću.
Mioglobin je bjelančevina koja sadrži željezo i prisutna je u skeletnim te srčanim mišićima. Ima raznovrsne biološke funkcije među kojima je prijenos plinova u krvi, kemijska kataliza, detekcija plinova i prijenos elektrona. Željezo u molekuli mioglobina služi kao izvor ili primatelj elektrona. Tako je mioglobin prijenosnik i skladište kisika u mišićnim stanicama tijela.
Bolest se pojavljuje u konja dobrog gojnog stanja nakon nekoliko dana mirovanja u staji, hranjenih s previše ugljikohidrata u hrani (iz žitarica kao što su kukuruz ječam i slično), te pretežito za hladnih dana. Radni konji su zimi pretežito mirovali, osim kad su išli u šumu po drva ili kad su vukli saonice.
Bolest je dobila ime po tome jer se za vrijeme blagdana ili praznika nije radilo s konjima. Kad su ih vlasnici upregli nakon mirovanja i dobre hrane bogate kukuruzom ili nekim drugim žitom osim zobi, konji su oboljeli od ove bolesti. Hladnokrvni konji imaju veću sklonost ovoj bolesti. Zbog veće mase mišićja nakupljaju veće količine glikogena, šećera u mišićima te njegovom naglom razgradnjom i veća količina kiselina.
Mišićni napor nakon mirovanja i hladnoća pogoduju oštećenju mišićja te ubrzanoj razgradnji glikogena i nastanku kiselina. Pritom se oslobađa mioglobin iz mišića koji ulazi u krvotok i u mokraću. Bolest se naglo očituje nakon što životinja počne ponovo raditi i kretati se.
Nastupi slabost stražnjih nogu ili potpuna uzetost, mišići su nabrekli i tvrdi, ali bezbolni. Konji se preznojavaju, drhte, postanu nemirni, naprežu se, a često padnu i ne mogu više ustati. Vlasnici nerijetko pogriješe jer tjeraju konje da ustanu te da se dalje kreću, umjesto da se zaustave i ostave konje da miruju nakon što primjete prve simptome.
Kako liječiti konja oboljelog od prazničke bolesti?
Liječenje provodi stručna osoba (doktor veterinarske medicine). Obuhvaća puštanje 5-7 litara krvi (odmah nakon prvih simptoma), te aplikaciju vitamina B1, C i E, a ponekad i antihistaminika. Daljnje liječenje ovisi o razvoju bolesti i brzini oporavka. Najvažnije je da se životinja ne napreže već da miruje.
Bolest se najčešće pojavi izvan staje, na putu te se oboljela životinja ne smije više kretati već se treba umiriti i pokriti. U lakšim slučajevima ako se životinja može kretati i nalazi se u blizini staje, može se polako došetati u staju. Ako životinja leži ili ako stoji i ubrzo se umori te ponovno legne treba je dopremiti u staju.
Kad je životinja u staji i leži treba je položiti u duboku stelju ili počivaljku. Također, treba je 2-3 puta na dan okretati kako ne bi zadobila rane od ležanja (dekubituse) ili hipostatsku upalu pluća. U težim slučajevima se može dodati potporna terapija (infuzija, kofein za srce, glukokortikoidi i dr.). Ako se kroz nekoliko dana stanje mišićja ne popravlja ili ako oboljela životinja ne ustane nakon 4 dana, a temperatura poraste te ubrza puls, takva životinja će najvjerojatnije uginuti.
Oporavak traje i nekoliko tjedana, a klijenut mišića i po nekoliko mjeseci. Bolest se može spriječiti ako se dobro uhranjene konje u danima kad miruju slabije hrani energetski (manje ugljikohidrata-npr. kukuruza). Također ako ih se izvodi pola sata do sat u šetnju svaki dan.
 je akutna degenerativna bolest skeletnog mišićja.){kind=link}