Prof. dr. J. Ivoš u knjizi “Zoohigijena” napisao je: “Djelovanje temperature na organizam usko je povezano sa stupnjem vlage u zraku. Organizam može podnijeti i temperaturu od 60 do 70 °C kraće vrijeme, a pritom se unutrašnja temperatura organizma povisi za svega 0,5 – 1 °C. Ako se temperatura organizma povisi za 4 – 6 °C, dolazi do temperaturnog udara.”
Osim svinja, i druge vrste životinja trpe zbog visokih temperatura (smanjuje se mliječnost, slabija je koncepcija, a konji su osobito osjetljivi i uznemireni).
Smanjena plodnost i jalovost svinja u ljetnim mjesecima odavno je poznata. Znatnije dolazi do izražja otkako je započela intenzivna proizvodnja svinja na farmama.
Promatranjem ove pojave i registriranjem podataka u vezi s njom, zapaženo je da se u ljetnim mjesecima povećava broj svinja koje ne dolaze u estrus, da se estrus lošije klinički manifestira, kao i to da nakon pripusta ili osjemenjivanja u tom razdoblju pogađa veći broj grla nego u zimskom razdoblju.
Broj prasadi u leglima krmača koje su oplođene u to vrijeme može biti smanjen, ali to nije pravilo. Poznato je da krmače koje su koncipirale nakon pripusta u ljetnom razdoblju daju legla normalne veličine. Sva ova zapažnja navodila su na zaključak da je jalovost svinja u ljetnom razdoblju povezana s dugotrajnim visokim vrućinama.
Problem poremećaja plodnosti u ljetnom razdoblju najprije je uočen i istraživan kod nerasta. Ustanovljeno je da već temperature više od 27 °C negativno utječu na razvoj i sazrijevanje spermatozoida.
U ejakulatima je znatno povećan broj nenormalnih spermatozoida, a posljedica je slabija plodnost krmača osjemenjivanih sjemenom ovih nerasta. Promjene u kakvoći sperme zapažju se u ljetnom razdoblju 10 – 14 dana od početka djelovanja toplotnog stresa. Stanje u spermatogenezi normalizira se tek dva mjeseca nakon prestanka djelovanja uzroka.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja uljane repice za preradu u biodizel
Sljedeći članakVrenje mošta u drvenim i inox bačvama
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.