Prof. dr. J. Ivoš u knjizi “Zoohigijena” napisao je: “Djelovanje temperature na organizam usko je povezano sa stupnjem vlage u zraku. Organizam može podnijeti i temperaturu od 60 do 70 °C kraće vrijeme, a pritom se unutrašnja temperatura organizma povisi za svega 0,5 – 1 °C. Ako se temperatura organizma povisi za 4 – 6 °C, dolazi do temperaturnog udara.”
Osim svinja, i druge vrste životinja trpe zbog visokih temperatura (smanjuje se mliječnost, slabija je koncepcija, a konji su osobito osjetljivi i uznemireni).
Smanjena plodnost i jalovost svinja u ljetnim mjesecima odavno je poznata. Znatnije dolazi do izražja otkako je započela intenzivna proizvodnja svinja na farmama.
Promatranjem ove pojave i registriranjem podataka u vezi s njom, zapaženo je da se u ljetnim mjesecima povećava broj svinja koje ne dolaze u estrus, da se estrus lošije klinički manifestira, kao i to da nakon pripusta ili osjemenjivanja u tom razdoblju pogađa veći broj grla nego u zimskom razdoblju.
Broj prasadi u leglima krmača koje su oplođene u to vrijeme može biti smanjen, ali to nije pravilo. Poznato je da krmače koje su koncipirale nakon pripusta u ljetnom razdoblju daju legla normalne veličine. Sva ova zapažnja navodila su na zaključak da je jalovost svinja u ljetnom razdoblju povezana s dugotrajnim visokim vrućinama.
Problem poremećaja plodnosti u ljetnom razdoblju najprije je uočen i istraživan kod nerasta. Ustanovljeno je da već temperature više od 27 °C negativno utječu na razvoj i sazrijevanje spermatozoida.
U ejakulatima je znatno povećan broj nenormalnih spermatozoida, a posljedica je slabija plodnost krmača osjemenjivanih sjemenom ovih nerasta. Promjene u kakvoći sperme zapažju se u ljetnom razdoblju 10 – 14 dana od početka djelovanja toplotnog stresa. Stanje u spermatogenezi normalizira se tek dva mjeseca nakon prestanka djelovanja uzroka.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
