Vlastitost ili prepoznatljivost svakog vina utemeljena je na sorti vinove loze i ekološkim uvjetima, zatim i na tehnološkom postupku proizvodnje vina, koji mora biti izabran tako da najbolje koristi genetski potencijal sorte u određenim ekološkim uvjetima.
To podrazumijeva uskladiti tradiciju i inovacije, čime ćemo osigurati autentičnost i originalnost vina.
Često kod tehnoloških postupaka proizvodnje grožđa i vina spominjemo jednu od faza kao bitnu za buduću kakvoću vina.
Stručno provođen postupak pridonosi kakvoći finalnog produkta vina. Kod proizvodnje grožđa, osnovni su postupci: rezidba, obrada zemlje i gnojidba, zaštita od bolesti i štetočinaca, zelena rezidba, defolijacija uoči berbe, zatim priprema za berbu, prvenstveno uređenje drvenih-hrastovih bačava, najznačajnijeg podrumarskog inventara, ali i ostalog vinarskog pribora.
U podrum treba dopremiti neoštećeno grožđe. Na oštećenim bobicama na grozdu, osobito za toplih jeseni, započinju nepoželjni procesi, i to pod utjecajem autohtonih kvasaca i bakterija. Ubrano grožđe od vinograda do podruma treba dopremiti u što kraćem roku, i odmah započeti s preradom, uz pravilno sulfitiranje mošta ili masulja, a zatim provesti taloženje mošta. Pri završetku taloženja pristupiti pripremi enzima, selekcioniranih vinskih kvasaca i hrane za kvasce.
U tijeku tehnoloških postupaka proizvodnje grožđa i vina, dvije su faze koje želimo posebice istaknuti. Riječ je o rezidbi vinove loze. Naime, kod svakog kultivara-sorte rezom određujemo količinu grožđa, a time je djelomice limitirana kakvoća budućeg vina. Druga značajna faza odnosi se na tijek alkoholnog vrenja, koje mora biti kontrolirano glede temperature, kako bi pretvorba šećera tekla postupno, nikako burno, kako bi se sačuvala aroma – miris sorte od koje vino potječe.
Alkoholno vrenje (fermentacija) biokemijski je proces pretvorbe šećera u etilni alkohol, ugljik IV oksid (ugljični dioksid) i veliki broj drugih sekundarnih (sporednih) spojeva vrenja. Uzročnici alkoholnog vrenja sitna su živa bića, okom nevidljiva, a nazivamo ih kvascima ili vrelnim gljivicama, a pomoću njihovih enzima kao katalizatora, odvija se pretvorba.
Bit pojave vrenja razjasnio je Louis Pasteur (1822. – 1895.), ali su se time prije i poslije njega bavili mnogi drugi. Pasteur je razjasnio bit alkoholnog vrenja, pa se smatra ocem moderne enologije. Međutim, nešto ranije Gay-Lussac postavlja kemijsku formulu pretvorbe u tijeku vrenja.
Justus von Liebig 1845. postavlja teoriju o alkoholnom vrenju kao čistom kemijskom procesu. Liebig i Pasteur bili su u pravu, te dvije teorije pomirio je Buchner (1895.). Utvrdio je da kvasac sadrži tvar koja izaziva vrenje i naziva cimaza, što je skup fermenata.

Cijeli tekst možete pročitati ako ste web pretplatnik.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSezonski poremećaji plodnosti svinja
Sljedeći članakIzgradnja staja za ljeto ili zimu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.