Idealne uvjete u stajama za mliječne krave vrlo je teško stvoriti. No, treba težiti što optimalnijim proizvodnim prostorima da bi životinje prvenstveno bile zdrave. Kako je već u mnoštvu istraživanja dokazano da su visoke teperature u kombinaciji s mnogo vlage u zraku pogubne za dobru proizvodnju mlijeka, težište treba staviti na tu problematiku, a ne na zimu. Sama hladnoća ne utječe toliko negativno na životinje ako nema pr. propuha, koliko na opremu i uređaje i njihovo zamrzavanje, no, to je tehnički rješivo. Ali ako je proizvodnja loša i zdravlje krava ugroženo zbog nekvalitetne izvedbe stajskog objekta, onda treba nešto promijeniti i prilagoditi ih dobrim proizvodnim uvjetima. Zato i mikroklima u staji u kojoj se nalazi stado igra vrlo važnu ulogu za ocjenu uspješnosti cijele staje. Dakako, nije riječ samo o udobnosti životinja, nego i onih koji rade u staji.
Govedarstvo i proizvodnja mlijeka posebice, u okviru stočarske proizvodnje, svojom širinom i različitošću, među svim poljoprivrednim proizvodnim aktivnostima, postavljaju najveće zahtjeve prema građevinskim objektima i opremi. Posebna pozornost pridaje se objektima i dijelovima objekata poput izmuzišta, objektima namijenjenim za skladištenje stočne hrane, te objektima za skupljanje stočnog otpada, kao što je pr. gnojovka, koji će se dalje koristiti u procesima proizvodnje krme. Može se zaključiti da izgradnja novog objekta predstavlja važan trenutak od iznimnog značaja za svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Brojni su čimbenici koji uvjetuju vođenje gospodarstva i samu proizvodnju: gospodarski, organizacijski i proizvodni. Grješke koje učinimo u samom početku, u fazi projektiranja, a poslije i kod same gradnje objekta, često povećavaju troškove i dovode u pitanje isplativost projekta, a to još više dolazi do izražaja ako je riječ o objektu za držanje krava. U ovom članku razmotrit ćemo neke od važnijih tema vezanih za gradnju objekata u govedarskoj proizvodnji, kao što su: odabir nosive konstrukcije, krovnog pokrivača, te ponuditi i neke savjete vezane uz prozračivanje, položaj objekta u prostoru te njegovo zasjenjivanje, kako bismo postignuli učinkovitu kontrolu klime u staji.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako popraviti miris i okus rakije?
Sljedeći članakIshrana i gnojidba voćaka
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.