Okus po plijesni
Ako smo ustanovili da je rakija lošega mirisa i okusa po plijesni, možemo taj nedostatak popraviti tako da tretiramo aktivnim ugljenom. Navedeni nedostatak pojavljuje se u slučaju kad se vrenje provodilo u pljesnivom vrioniku (bačvi) ili ako se za vrenje upotrijebilo jako trulo odnosno pljesnivo voće. Bolje je ako smo taj nedostatak primijetili već nakon prve destilacije tako da se aktivni ugljen može odmah dodati, ali može se dodati i kasnije već gotovom destilatu. Pri postupku tretiranja aktivnim ugljenom dodaje se oko 50 g na 100 litara rakije.
Postupak
Aktivni ugljen doda se manjoj količini, dobro promiješa i tada smjesu ulije u preostalu količinu, te ponovno dobro promiješa. Nakon kraćeg razdoblja istaloži se aktivni ugljen, tj. padne na dno. Tada treba kušati i ustanoviti je li okus popravljen, tj. je li dodano dovoljno aktivnog ugljena. Ako se ustanovi da okus još nije dovoljno dobar, potrebno je dodati još aktivnog ugljena i ponoviti postupak. Pri tome valja obratiti pozornost na to da se dodatkom aktivnog ugljena uklanjaju i dobre, tj. poželjne arome.
Nakon zadnjeg dodavanja aktivnog ugljena i miješanja, rakija se ostavi stajati jedan do dva dana uz povremeno miješanje. Zatim se dekantira (odvoji) od aktivnog ugljena (sloj na dnu posude), a ako je potrebno, treba je filtrirati. Ako smo aktivni ugljen dodavali rakiji poslije prve destilacije (sirovom destilatu), potrebno je takav destilat podvrgnuti drugoj tj. ponovljenoj destilaciji. Ističemo da se sirovi destilat zajedno s aktivnim ugljenom ne smije ponovno destilirati, jer će se tada u destilatu naći ponovno tvari koje smo uklonili dodavanjem aktivnog ugljena.
Miris i okus po octu
Ako smo utvrdili da je rakija kiselog okusa po octu, znači da je prilikom procesa vrenja došlo do povećanog stvaranja octene kiseline. To se obično događa, ako je zrak imao pristup komini za vrijeme procesa vrenja tj. došlo je do infekcije komine octeno kiselim bakterijama.
Octena kiselina uklanja se dodavanjem destilatu čistog kalcijevog karbonata (CaCO3), tj. vapna ili kreča. Bolje je ako smo taj nedostatak primijetili već nakon prve destilacije (sirovi destilat), tako da se kalcijev karbonat može odmah dodati, ali se može dodati i kasnije već gotovom destilatu. Potrebno je dodati količinu od oko 150 g kalcijevog karbonata na 100 litara komine.
Postupak
Sirovom destilatu doda se potrebna količina kalcijevog karbonata i dobro promiješa. Nakon toga, može se sirovi destilat zajedno s dodanim kalcijevim karbonatom podvrgnuti postupku ponovljene destilacije.
Ako smo kalcijev karbonat dodali već gotovom destilatu, potrebno je pričekati barem dva do tri dana da se destilat iznad taloga potpuno izbistri. Tada se izbistreni destilat dekantira (odvoji) od bijelog taloga i filtrira.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSezonski poremećaji plodnosti svinja
Sljedeći članakIzgradnja staja za ljeto ili zimu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.