Tehnička poboljšanja zaštite životinja tijekom prijevoza potkopana su proizvoljnim i restriktivnim pravilima koja su diskriminirajuća za neke države članice i mogu poremetiti jedinstveno tržište. Zahtjevi koji se trebaju ispuniti za transport životinja moraju biti specifični za svaku vrstu i bazirani na znanstvenim saznanjima, zaključak je kojega je donijela Copa Cogeca, organizacija koja predstavlja poljoprivredne proizvođače i zadruge u Europi, a nakon što je Europska komisija objavila spomenuta revidirana pravila.
–Transport živih životinja neraskidiv je dio stočarske proizvodnje i prehrambene industrije. Bez toga nema ni stanovništva u ruralnim područjima gdje je sve veća depopulacija. Upravo stočarska proizvodnja zadržava ljude u tim sredinama, posebno u planinskim područjima, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
IZ HPK dodaju kako je za poljoprivrednike i poljoprivredne zadruge u EU dobrobit životinja ključan standard koji su predani osigurati. Dok su tehnologija i prometna infrastruktura uvelike napredovale u posljednjih 20 godina, osnova na kojoj je izgrađena Uredba 1/2005 još uvijek vrijedi. Iz HPK navode koja su sve sporna pravila na koje je ukazuje Copa Cogeca:
1. Minimalna dob za mlade životinje koje se prevoze dalje od 100 km: Povećanje minimalne dobi za prijevoz teladi na pet tjedana (u usporedbi sa 14 dana u sadašnjoj uredbi), odnosno tri tjedna za prasad, janjce i jarad , mnoge bi farme dovele do kraja njihove djelatnosti. Mliječne farme morale bi u potpunosti obnoviti svoje strukture, što bi za mnoge bilo neizvedivo. U to su uključeni mnogi troškovi, kao što su: dodatno financiranje, dodatni zahtjevi za zemljištem, gospodarenje gnojem i ekološke dozvole.
2. Ograničenje vremena putovanja do klanja od 9 sati značilo bi da bi poljoprivrednici u nekim državama članicama odmah izgubili pristup mnogim klaonicama. To je vrlo zabrinjavajuće jer se u EU već odvija proces koncentracije klaonica. To bi dodatno ubrzalo proces depopulacije ruralnih područja.
3. Ograničavanje vremena putovanja cestom u druge svrhe osim klanja prekinulo bi opskrbne lance koji su godinama izgrađeni u mnogim državama članicama. To bi bilo diskriminirajuće prema državama članicama s većim udaljenostima, neodgovarajućom infrastrukturom ili planinskim regijama.
4. Ograničenja putovanja na temelju maksimalnih i minimalnih temperatura. Potreba za noćnom vožnjom u slučaju prognozirane temperature veće od 30 stupnjeva remeti i dobrobit životinja (sve vrste stoke u opsegu su dnevne) i društvenu perspektivu (dostupnost i fleksibilnost radne snage) i kažnjavala bi prijevoz ljeti, osobito na jugu.
5. Nova pravila o dopuštenom prostoru i minimalnoj okomitoj visini smanjila bi broj životinja koje se mogu utovariti na kamion u usporedbi s trenutnim standardom. Povećanje praznih prostora između njih moglo bi dovesti do ozljeda uslijed kretanja vozila, kao i do problema sa sigurnošću na cesti. Osim toga, povećanje broja kamiona na cesti kako bi se nadoknadilo smanjeno opterećenje imalo bi vrlo značajan utjecaj na emisije ugljika i potrebe za radnom snagom.
–HPK će u narednom razdoblju kroz sve svoje Odbore koje se bave stočarstvom skupiti prijedloge i mišljenja kako bi sa njima išli prema nadležnim institucijama i hrvatskim EU zastupnicima, kako bi se o ovim pitanjima provela stručna rasprava unutar naših stočarskih odbora, zaključak je HPK.
Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora
