Dolaskom toplijeg vremena pojavili su se i naši stalni pratitelji – muhe, a s njima i ponovna borba i nevolje kao i mukotrpno suzbijanje. Muhe su jedna od glavnih molestantskih vrsta u svijetu, bilo u urbanim ili ruralnim sredinama.
Muhe pripadaju porodicama muha u užem smislu (Muscidae), mesarama (Sarcophagidae), te zujarama (Caliphoridae). Muhe su specijalisti u adaptaciji na sve vanjske uvjete, različite vrste okoliša, te izvore hrane. Tako danas kod modernih načina uzgoja životinja pronalaze način kako ostati i opstati uz svoje domaćine. Ono čega moramo biti svjesni je da se uvijek zadržavaju u blizini mjesta gdje su pogodni uvjeti za odlaganje jajašaca. Sve muhe su vrhunski letači, ali uvijek se zadržavaju oko mjesta gdje imaju mjesto za hranjenje i razmnožavanje.
Prenose brojne bolesti
Muhe mehanički ili svojim izlučevinama prenose bolesti poput salmoneloze, enterovirusa, šigeloze, hepatitisa A, jajašaca crijevnih parazita, kampeliobaktera, bruceloze, polijomelitisa, prenose i više od 100 različitih patogena koje kod ljudi i životinja uzrokuju bolest, a prenose i neke bakterije otporne na antibiotike. Muhe su reproduktivno iznenađujuće. Jedna ženka kućne muhe tijekom svog kratkog života može izleći do 1.000 jajašaca iz kojih će se za 7 do 10 dana izleći ličinke. Znanstvenici su izračunali da par muha koje s parenjem počnu u travnju, do kolovoza može stvoriti (sa svojim potomcima i u idelanim uvjetima da svi potomci ostanu živi) i do 191 trilijun muha. Muhe svojom pojavom, slijetanjem na kožu i zujanjem uznemiruju čovjeka i životinje ometajući ih u radu, odmoru i drugim aktivnostima. Muhe koje su se prilagodile prehrani krvlju (hematofagne vrste) sišu krv stoke, te tako dolaze i u dodir s čovjekom, pa i on bude meta njihovog napada. Njima pripada globalno rasprostranjena muha peckalica (Stomoxis calcitrans) izgledom slična kućnoj muhi, ali se hrani krvlju domaćih životinja i čovjeka. Ubod muhe peckalice je izuzetno bolan.
Praćenjem situacije i utjecaja koje muhe peckalice imaju na stoku i njihovo ponašanje u stajama koje su infestirane, pokazalo je da su životinje bile primorane učiniti do dvadeset pokreta repom, glavom, stupanja nogama ili kontrakcijom mišića sve u svrhu tjeranja muha, a gledano vremenski to je 28.800 puta u 24 sata. Ovolika količina kretanja koju životinja mora poduzeti radi tjeranja muha u infestiranim stajama ima utjecaj na funkcioniranje, metabolizam i fiziologiju životinja.
Uznemirenost i stres zbog bolnih uboda dovodi do ubrzanja rada srca, povećanja metabolizma, smanjene konverzije hrane, povećanja intenziteta disanja. Tako kod mliječnih goveda dolazi do smanjenja produkcije mlijeka i pada kvalitete mlijeka i smanjenja sadržaja mliječne masti. Dolazi do konstantnog onečišćenje vimena mliječnih goveda, a s time pribora i opreme za mužnju, a dobiveno mlijeko je niže higijenske kvalitete zbog povećanog broja mikroorganizama. Goveda koja su u tovu dovodi do smanjene konverzije hrane i smanjenog težinskog prinosa, što se u slučaju tova od stotinjak ili tisuću grla može mjeriti u desecima tona izgubljenog prirasta i izgubljenog uloženog novca i u konačnici profita. Muhe peckalice uzimaju svega 30 mg krvi po ubodu, ali njihov epidemiološki značaj je puno veći. Prvenstveno jer svojim ubodom ispod kože mogu inokulirati uzročnike antraksa, tularemije, kao i uzročnike gnojenja. U literaturi je zabilježeno da se u probavnom traktu muhe uzročnik slinavke i šapa može zadržati u viabilnom obliku 48 sati, a salmonela do 35 dana. Ne moramo niti napominjati kako osim ekonomskog značaja imamo vizualni i estetski trenutak, koji povezuje pojavu muha s lošom higijenom i sanitacijom i Musca domestica (u ruralnim područijima) 10,7 km Lucilia caesar 6,2 km Phormia reginae 8,0 km Musca assimilis 4,5 km Calliphora uralensis 8,6 km Muscina stabulans 15 km Hydrotaea dentiepes 15 km Protophormia-terae nova 10,7 km uopće lošim higijenskim navikama. Pogotovo je to bitno u turističkim mjestima, te OPG-ima koji se bave turizmom ili preradom svojih proizvoda.
Kako suzbiti muhe?
Suzbijanje muha se može obuhvatiti cjelovitim i integralnim pristupom. Kod uzgoja domaćih životinja na OPG-ima i velikim farmama bitno je provoditi pravila zoohigijene, preporučene postupke kao i zakonom regulirane postupke (Ministarstvo Poljoprivrede – Uprava za Veterinarstvo i sigurnost hrane). Za male OPG-ove i kućanstva je bitna edukacija o održavanju higijene u stajama te higijene prostora i pribora, kao i pravilno postupanje sa stajskim gnojem.
Postupci s gnojem
Stajski gnoj je idealan za razvoj ličinki muha zbog svoje temperature, vlage i izvora hrane. Najbitnija mjera koju trebamo primijeniti je njegova pravilna sanacija. U što kraćem vremenu treba ga iznijeti iz prostora gdje borave životinje i odložiti ga na njemu namjenjenom mjestu. Preporuča se gnoj odlagati na gnojištu određenim redosljedom kao npr. u četvrtaste vodoravne kompaktne blokove. Tako složeni blokovi fermentiraju gnoj, a fermentacijom stvoreni plinovi i temperatura sprječavaju razmnožavanje ličinki koje se nalaze u površinskom dijelu i stoga je važno i prevrtanje gnoja, jer se ličinke ne razvijaju na dubini od 30 cm, a svježi gnoj je dobro svaki put prekriti starim gnojem. Jedan od načina slaganja gnoja je da se slaže i stepenasto (da svježi gnoj ima što manju površinu, a što veću dubinu).
Kod asanacije stajskih prostora, kokošinjaca, svinjaca i drugih, redovno treba uklanjati ostatke organskog materijala. Uklanjati ostatke gnoja s pregradnih stjenki ili duž rubova žljebova automatskih odvoda gnoja, s podnica boksova i drenažnih sustava. Svakako treba paziti da se spriječi stvaranje vlažnih uvjeta koju pogoduju truljenju organske tvari. Naravno da organski materijal kao glavni izvor hrane uz potrebnu temperaturu zraka i uz uvjete ustajalog zraka predstavlja idealnu mogućnost za razvoj ličinki muha. Preporuča se instaliranje fiksnih ili prijenosnih ventilatora koji miješaju i osiguravaju cirkulaciju zraka, što onemogućava prisustvo muha, jer im onemogućuju navigaciju i slijetanje na stoku u staji. Svu stelju i slamu važno je redovno mijenjati, jer su to mjesta gdje se muhe najčešće razmnožavaju. U svim stajama i farmama je bitno da je drenažni sustav za odvodnju vode i tekućeg dijela gnoja potpuno ispravan.
Kod situacija gdje se gnoj raspoređuje po površini tla, treba ga raspodijeliti u što tanjem sloju, da se što brže isuši i bude neatraktivan za muhe. Jedan od biotehnoloških postupaka za suzbijanje muha na gnojištima je da ga se prekrije debljim slojem tla ili s PVC ceradama, po mogućnosti tamne boje da bolje apsorbiraju sunčevu svjetlost i da ubrzaju procese fermentacije, te da se temperature u gnoju dignu do 40°C kako bi se ličinke uništile, a drugo da se spriječi pristup odraslim oblicima koji bi se mogli razmnožavati. U stajama, svinjcima i peradnjacima možemo prići izvidu kojeg treba detaljno obaviti da se utvrdi i procjeni vrsta i stupanj infestacije muhama. Tada se izrađuju preporuke o mogućnostima sanacije u objektu, kritičnim točkama, te se po tome odlučuje o sredstvima za dezinsekciju i metodama primjene. Primjenjeno namjeni prostora, jačini infestacije i brzini djelovanja biocidnih pripravaka, izabire se ekološki najprihvatljivije dezinsekcijsko sredstvo i metode aplikacije. Prvenstveno se obrađuju sva uzgojna mjesta poput kanala, gnusa, podnice i konfiskata s larvicidnim sredstvima. Zatim se obrađuju počivališta muha (dnevnih/noćnih) i privlačenje muha seksualno atraktivnim privlačnim mamcima i feromonima agregacije postavljanjem premaza toksičnih pločica, gumenih traka, izlaganjem lovnih kadica. Na tržištu RH je dostupan i proizvod koji je na bazi mješavine raznih eteričnih ulja (odbijanje muha mirisom) i neškodljiv je za ljude, životinje i biljke (za konjušnice i staje). Dolazi kao gotov proizvod za primjenu prskanjem.
Prekrivanjem gnojišta PVC folijom ili poljevanjem larvicidnim sredstvima do dubine od 15 cm s ponavljanjem svakih 10 do 15 dana. Cjelovitim (integriranim) pristupom uz primjenu larvicida, premaza, prskanjem rezidualnih adulticida, izlaganjem ljepivih ploča i traka s feromonima, a u rijetkim slučajevima hladnim ili toplim dezinsekcijskim postupkom (zamagljivanjem/ zadimljavanjem) možemo riješiti infestacije i svesti ih u razmjer redovnog D.D.D. održavanja.
Otpornost muha
Ono što se često na terenu sreće je velika infestacija i nažalost pojava otpornosti (rezistencije) muha. Rezistentnost muha na insekticide genetski je regulirana. Geni za rezistentnost posljedica su mutacija nastalih učestalom uporabom istih sredstava ili sredstava istog načina djelovanja tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Dužim primjenjivanjem istog sredstva ili sredstava istog načina djelovanja ubijaju se nerezistentne jedinke, dok rezistentne preživljavaju te će njihovo potomstvo prenijeti genetsku informaciju. Takvom nenamjernom selekcijom iz generaciju u generaciju povećava se broj rezistentnih jedinki dok ne prevladaju. Od praćenja rezistentnosti na DDT 1940. g. do danas kućna muha je apsolutni rekorder kao vrsta s najvećom sposobnosti razvoja rezistentnosti na insekticide (dosad na više od 63 aktivnih tvari APRD, 2016., www.pesticideresistance. com). Američka komisija za praćenje rezistentnosti na insekticide – IRAC navodi da kućna muha ima sposobnost razviti rezistentnost na svaki insekticid koji se koristi za njezino suzbijanje. Njihov sustav upravljanja rezistentnošću u praksi se svodi na dobru sanitaciju kao prvu liniju obrane, upotrebu ljepivih impregniranih traka, uporabu mamaka u kombinaciji s prostornim prskanjem za ranu sezonsku kontrolu muha, uporabu rezidualnog prostornog prskanja samo u nužnim slučajevima i korištenje alternativnih insekticida za usporavanje razvoja rezistentnosti. U suzbijanju muha, kao i svih ostalih štetnih insekata u RH se smiju koristiti samo sredstva koja su ispitana i registrirana, te imaju dozvolu i odobrenje za uporabu u javnom zdravstvu, komunalnoj higijeni i veterinarstvu izdanu od Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske. Tim sredstvima kada se koriste za suzbijanje muha koje ližu i sišu, kao atraktant se najčešće dodaje šećer u prahu ili melasa u svrhu povećanja atraktivnosti (više se muha ulovi na med nego ocat). Također, treba ograničiti razmjere i primjene insekticida, primjenu rezidualnih insekticida na nužnu mjeru, koristiti larvicidna sredstva, te rotirati insekticide koji nisu srodnog načina djelovanja. Na izboru nam je cjelovito suzbijanje muha u cilju smanjenja ekonomskih i gospodarskih šteta, te smanjenja ugroze zdravlja ljudi i životinja.
