Paša orijentacijski sadrži 75 – 85 % vode, 4 – 10 % sirove vlaknine, 0,5 – 11 % sirove masti, 2 – 5 % sirovih bjelančevina, 1,5 – 3,5 % pepela, 5 – 15 % nedušične estraktivne tvari u koje ubrajamo škrob i šećer te 0,15 – 0,25 % HJ/kg zelene mase. Njezina hranidbena vrijednost ovisi o razvojnom stadiju (starosti) tratine, ali i o botaničkom sastavu biljaka. Pri tome treba kazati da najbolju hranidbenu vrijednost imaju, tzv. slatke trave u prisutnosti s djetelinskim vrstama, a najslabiju vrijednost, tzv. kisele trave.
Slatke trave se mogu prepoznati po okrugloj, šupljoj i koljenastoj stabljici, dok kisele trave imaju stabiljku bez koljenaca s okruglastim (sitevi) ili trokutastim (šaševi) presjekom ispunjenu srčikom. Poznato je da krave pri hranidbi na kvalitetnim pašnjacima s navedenim biljnim vrstama mogu proizvesti 13 do 17l mlijeka. Kravama koje daju više mlijeka potrebno je dodatno davati i određene količine dopunske krme u dnevnom obroku. Tako se primjerice dnevni obrok krave koja proizvodi 18 l mlijeka sastoji od 60 kg paše, 2 kg sijena, 1 kg kukuruzne prekrupe, 1 kg posija i 150 grama mineralnih dodataka. Dnevni obrok krave koja proizvodi 20l mlijeka se sastoji od 60 kg paše, 2 kg kvalitenog sijena, 1 kg prekrupljenog kukuruza, 2 kg posija i 150 grama mineralnih dodataka. Konačno, dnevni obrok krave koja proizvodi 25l mlijeka sastoji se od 60 kg paše, 3 kg sijena, 2 kg prekrupljenog kukuruza, 2 kg posija i 150 grama mineralnih dodataka.
Kravama koje dnevno proizvode veće količine mlijeka treba radi povećanih potreba za bjelančevinama, energijom i mineralnim tvarima uz pašu davati manje količine sijena i krepkih krmiva. Osim toga, iako je paša bogata hranjivim tvarima, treba obratiti pozornost na sadržaj vitamina i minerala u hranidbi tijekom vegetacijskog razdoblja.
Vitamini iz paše
Tako je poznato da zelena krmiva obiluju karotinom (provitamin vitamina A) te vitaminom E i K. Osim toga, zelena krmiva obično imaju dostatne količine vitamina C i vitamina B – kompleksa. No, potonji vitamini nisu toliko bitni jer ih preživači mogu pomoću mikrobne populacije u buragu sami proizvesti. Veću pozornost treba, naime, posvetiti vitaminima A, D i E, pogotovo ako goveda tijekom vegetacijskog razdoblja ne izlaze iz staje i hrane se pokošenom zelenom masom. Naime, za stvaranje provitamina u vitamine A i D koji su uz vitamin E važni za plodnost životinja, potrebno je kretanje životinja na suncu, a što izostaje kod onih goveda koje se drže stalno u staji. Zato je štalski držanim govedima i životinjama za visoku proizvodnju mlijeka potrebno osigurati dodatnu količinu vitamina u hrani. Što se tiče mineralnog sastava, treba kazati da su zelena krmiva općenito dobro opskrbljena kalcijem i kalijem, no najčešće imaju nedostatne količine fosfora, natrija, a mlada paša i magnezija. Količina fosfora je osobito mala ako se pašnjaci ne gnoje, krmno bilje koristi prezrelo te potječe sa sušnijeg zemljišta i područja koje je isprano zbog obilnijih padalina.
Nedostatak određenih minerala
Nedostatak fosfora ili nepovoljan odnos prema kalciju može dovesti do smanjenog iskorištavanja hrane, stvaranja probavnih poremećaja, otežavanja opskrbe organizma bjelančevinama i energijom te na taj način štetno utjecati na smanjenje prirasta i pad u proizvodnji mlijeka. Nedostatak natrija također se može odraziti na pojavu određenih organskih bolesti, smanjenje prirasta i pad u proizvodnji mlijeka, a nedostatak magnezija na pojavu pašnjačke tetanije. Stoga krave prosječne mase od 650 kg, koje proizvode 20 – 30 l mlijeka, imaju dnevne potrebe za 60 – 80 grama fosfora, 24 – 31 grama natrija i 23 – 30 g magnezija po grlu. Zbog svega iznesenog potrebno je mliječnim kravama u hranidbi dodavati vitaminsko – mineralni premiks (primjerice Vamaks, Grovit, Unicum, Profisan i sl.), a daju se prema upustvima proizvođača.
Uz pojavu proljeva i nadma, pašnjačka tetanija jedna od učestalih pojava bolesti pri prijelazu sa suhe krme na mladu pašu. Javlja se na pašnjacima s nedostatnim količinama magnezija, a obilnim količinama dušika i kalija koji smanjuju iskorištavanje i povećavaju potrebe za magnezijom. Stoga je osim davanja premiksa u hrani krava jedna od efikasnih metoda sprječavanja pašnjačke tetanije i usijavanje leguminoza u pašnjak (djetelina, lucerna), jer one sadrže dostatne količine magnezija te smanjenje gnojenja pašnjaka dušikovim i kalijevim gnojivima.
