Paša orijentacijski sadrži 75 – 85 % vode, 4 – 10 % sirove vlaknine, 0,5 – 11 % sirove masti, 2 – 5 % sirovih bjelančevina, 1,5 – 3,5 % pepela, 5 – 15 % nedušične estraktivne tvari u koje ubrajamo škrob i šećer te 0,15 – 0,25 % HJ/kg zelene mase. Njezina hranidbena vrijednost ovisi o razvojnom stadiju (starosti) tratine, ali i o botaničkom sastavu biljaka. Pri tome treba kazati da najbolju hranidbenu vrijednost imaju, tzv. slatke trave u prisutnosti s djetelinskim vrstama, a najslabiju vrijednost, tzv. kisele trave.

Slatke trave se mogu prepoznati po okrugloj, šupljoj i koljenastoj stabljici, dok kisele trave imaju stabiljku bez koljenaca s okruglastim (sitevi) ili trokutastim (šaševi) presjekom ispunjenu srčikom. Poznato je da krave pri hranidbi na kvalitetnim pašnjacima s navedenim biljnim vrstama mogu proizvesti 13 do 17l mlijeka. Kravama koje daju više mlijeka potrebno je dodatno davati i određene količine dopunske krme u dnevnom obroku. Tako se primjerice dnevni obrok krave koja proizvodi 18 l mlijeka sastoji od 60 kg paše, 2 kg sijena, 1 kg kukuruzne prekrupe, 1 kg posija i 150 grama mineralnih dodataka. Dnevni obrok krave koja proizvodi 20l mlijeka se sastoji od 60 kg paše, 2 kg kvalitenog sijena, 1 kg prekrupljenog kukuruza, 2 kg posija i 150 grama mineralnih dodataka. Konačno, dnevni obrok krave koja proizvodi 25l mlijeka sastoji se od 60 kg paše, 3 kg sijena, 2 kg prekrupljenog kukuruza, 2 kg posija i 150 grama mineralnih dodataka.

Kravama koje dnevno proizvode veće količine mlijeka treba radi povećanih potreba za bjelančevinama, energijom i mineralnim tvarima uz pašu davati manje količine sijena i krepkih krmiva. Osim toga, iako je paša bogata hranjivim tvarima, treba obratiti pozornost na sadržaj vitamina i minerala u hranidbi tijekom vegetacijskog razdoblja.

Vitamini iz paše

Tako je poznato da zelena krmiva obiluju karotinom (provitamin vitamina A) te vitaminom E i K. Osim toga, zelena krmiva obično imaju dostatne količine vitamina C i vitamina B – kompleksa. No, potonji vitamini nisu toliko bitni jer ih preživači mogu pomoću mikrobne populacije u buragu sami proizvesti. Veću pozornost treba, naime, posvetiti vitaminima A, D i E, pogotovo ako goveda tijekom vegetacijskog razdoblja ne izlaze iz staje i hrane se pokošenom zelenom masom. Naime, za stvaranje provitamina u vitamine A i D koji su uz vitamin E važni za plodnost životinja, potrebno je kretanje životinja na suncu, a što izostaje kod onih goveda koje se drže stalno u staji. Zato je štalski držanim govedima i životinjama za visoku proizvodnju mlijeka potrebno osigurati dodatnu količinu vitamina u hrani. Što se tiče mineralnog sastava, treba kazati da su zelena krmiva općenito dobro opskrbljena kalcijem i kalijem, no najčešće imaju nedostatne količine fosfora, natrija, a mlada paša i magnezija. Količina fosfora je osobito mala ako se pašnjaci ne gnoje, krmno bilje koristi prezrelo te potječe sa sušnijeg zemljišta i područja koje je isprano zbog obilnijih padalina.

Nedostatak određenih minerala

Nedostatak fosfora ili nepovoljan odnos prema kalciju može dovesti do smanjenog iskorištavanja hrane, stvaranja probavnih poremećaja, otežavanja opskrbe organizma bjelančevinama i energijom te na taj način štetno utjecati na smanjenje prirasta i pad u proizvodnji mlijeka. Nedostatak natrija također se može odraziti na pojavu određenih organskih bolesti, smanjenje prirasta i pad u proizvodnji mlijeka, a nedostatak magnezija na pojavu pašnjačke tetanije. Stoga krave prosječne mase od 650 kg, koje proizvode 20 – 30 l mlijeka, imaju dnevne potrebe za 60 – 80 grama fosfora, 24 – 31 grama natrija i  23 – 30 g magnezija po grlu. Zbog svega iznesenog potrebno je mliječnim kravama u hranidbi  dodavati vitaminsko – mineralni premiks (primjerice Vamaks, Grovit, Unicum, Profisan i sl.), a daju se prema upustvima proizvođača.

Usijavanje leguminoza u pašnjak dobra je metoda sprječavanja pašnjačke tetanije

Uz pojavu proljeva i nadma, pašnjačka tetanija jedna od učestalih pojava bolesti pri prijelazu sa suhe krme na mladu pašu. Javlja se na pašnjacima s nedostatnim količinama magnezija, a obilnim količinama dušika i kalija koji smanjuju iskorištavanje i povećavaju potrebe za magnezijom. Stoga je osim davanja premiksa u hrani krava jedna od efikasnih metoda sprječavanja pašnjačke tetanije i usijavanje leguminoza u pašnjak (djetelina, lucerna), jer one sadrže dostatne količine magnezija te smanjenje gnojenja pašnjaka dušikovim i kalijevim gnojivima.  

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrijavite se na Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu 2021.
Sljedeći članakVažnost sirila u sirarstvu
Avatar
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).