Paraziti ili nametnici su oni živi organizmi koji žive na račun drugih organizama (domaćina) od kojih pribavljaju hranjive sastojke za osobni rast i razvoj. Oni nametnici koji žive na životinji na kojoj parazitiraju nazivaju se ektoparaziti. Oni u ili unutar organizma domaćina nazivaju se endoparaziti. Postoje brojni nametnici koji žive na koži i dlaci ovaca i koza. Možemo ih svrstati u grinje (npr. šugarci, krpelji) i kukce (uši, pauši, krpuše i dr.).
Kukci (Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca čije je tijelo izgrađeno od hitina. Podijeljeno je na 3 osnovna dijela: glavu, prsište i zadak. Usni organi su prilagođeni, ovisno o vrsti hrane i načinu prehrane, za griženje (dlakojedi) ili ubadanje (uši) i dr. Kukci imaju 3 para nogu. Razvoj započinje oplođenim jajašcem u kojem se razvija i sazrijeva ličinka. Kod nepotpune preobrazbe ličinke, nakon izlaska iz jaja nalikuju odraslima; nakon svakog presvlačenja postaju sve veće i sve sličnije odraslima.
Buhe, uši i pauši su beskrilni kukci. Pauši imaju širu glavu od vrata, a uši razlikujemo od pauši jer imaju vrat širi od glave. Veličine su 1-2 mm. Uši se hrane krvlju domaćina, a pauši se hrane gornjim dijelom kože i dlakom. Životinjske uši (Anoplura) red su malenih, spljoštenih, beskrilnih kukaca koji žive kao nametnici na toplokrvnim životinjama i hrane se krvlju. Ženke uši lijepe jaja na dlake (tzv. gnjide) iz koje se, za nekoliko dana, razvije mlada uš. Uši se hrane krvlju pa se ušljivost može učinkovito liječiti ivermektinskim preparatima (parenteralno ili lokalno).
Preventivne mjere (kao i kod infestacije paušima ili šugarcima) su stavljanje u karantenu novonabavljenih životinja te preventivna terapija, svih onih životinja koje su došle sa sajmova, izložbi, parenja u drugom stadu i dr. Nekoliko različitih vrsti parazitira na ovci (Linognathus ovillus, L. pedalis i L. oviformes), a samo jedna vrsta na kozi (Linognathus setosus).
Zašto je dobro provoditi strižu?
Pauši (Mallophaga) su red kukaca, nametnika koji se u sisavaca hrane gornjim dijelom kože i dlakom. Tako se nazivaju još i dlakojedi, a vrste koje parazitiraju u peradi perojedi. Vrsno su specifične jer svaka životinjska vrsta ima svoje posebne vrste pauši koje samo na njima parazitiraju. Vrsta dlakojeda, pauši koja parazitira u stadima ovaca je Damalinia (stari naziv Bovicola) ovis. Kod koza su poznate 3 vrste (Damalinia caprae, D. limbata i D. crassipes).
Životni ciklus traje 3-5 tjedana. Infestacija ušima i paušima je jača tijekom zimskih mjeseci, a ljeti se prikriju. Šišanje i izloženost suncu znatno smanjuje stupanj infestacije. Od kliničkih znakova prisutan je samo svrbež, učestalo češkanje i griženje te mjestimični gubitak dlake ili prorijeđena i neuredna dlaka. Dlakojede nalazimo na početku dlake prema površini kože, a uši na površini kože. Možemo ih naći na bilo kojem dijelu tijela. Najčešće su oko korijena repa, postrance na prsima i trbuhu prema nogama (pazuh i prepone) i na bokovima.
Krpuša (Melophagus ovinus) je beskrilni kukac iz porodice muha, veličine 4-6 mm koji parazitira i hrani se krvlju ovaca. Razvojni ciklus traje 3-6 tjedana ovisno o temperaturi okoliša. Odrasli nakon parenja polažu jajašca u vunu. Ova vrsta prolazi kroz potpunu preobrazbu jer se iz jajašaca izlegu ličinke koje se pretvaraju u kukuljice koje se se prilijepe za vunu.
Grinje čine velik i raznorodan red paučnjaka u koljenu člankonožaca, a glava, prsa i zadak su spojeni u jedno. Kukci imaju 3 para nogu, a sve odrasle grinje 4 para nogu. Grinje su naselile velik broj životnih okoliša (zemne grinje, šugarci, krpelji i dr.). Šuga je kontagiozna, kronična kožna bolest prouzročena grinjama, trajnim nametnicima. Tipično je da kliničkom slikom šuge prevladavaju izraziti svrbež u svih životinjskih vrsta, bezdlačna područja ili područja s prorijeđenom dlakom, hiperkeratoza i pojava peruti, a kasnije i krasta. Dijagnoza šuge se postavlja na temelju kliničkih simptoma i pronalasku grinja te njihovih razvojnih stadija u strugotinama kože. Strugotine dubljih dijelova kože (do krvi) treba uzeti s ruba sumnjivih promjena na koži.
Liječenje šuge se uspješno provodi parenteralno ivermektinskim preparatima ili lokalno s jačom koncentracijom akaricida svakih 2-3 tjedna prskanjem, kupanjem, polijevanjem ili na neki drugi način.
Krpelji su povremeni nametnici koji se hrane krvlju u raznih vrsta kopnenih životinja (gmazova, ptica i sisavaca). Poznati su kao prijenosnici brojnih bolest ljudi i životinja, a mogu prenositi viruse, bakterije i parazite. Kod nas su najbrojniji krpelji šikare.
Preventiva bolesti uzrokovanih ektoparazitima se sastoji od uvođenja karantene za životinje koje se uvode u stado, prvenstveno ovnova i jarčeva. Novonabavljene životinje je potrebno držati odvojeno od stada najmanje 3-4 tjedna kako bi na vrijeme uočili promjene na koži i tretirali potencijalno sumnjive životinje prije spajanja s ostatkom stada. Osim toga svaku ovcu i kozu sa sumnjivim promjenama na koži poželjno je odvojiti od stada, utvrditi uzrok promjena te liječiti, a ako je potrebno preventivno tretirati cijelo stado s adekvatnim pripravkom.
 od kojih pribavljaju hranjive sastojke za osobni rast i razvoj.){kind=link}