Glavni izvori vitamina u prirodi su biljke i mikroorganizmi. Životinje ih uzimaju biljnom ili životinjskom hranom, a u preživača se neki od njih mogu sintetizirati u probavnom traktu uz sudjelovanje bakterija (vitamini B skupine, vitamin K).
U biljnoj hrani vitamini naj češće dolaze u obliku provitamina, koji se u organizmu prevode u aktivne vitamine. Vitamini odnosno provitamini koje životinje uzimaju hranom u probavnome traktu resorbiraju se i krvlju dolaze u druge organe. Prema topljivosti, vitamini se dijele na one topljive u vodi (vitamini B skupine, vitamin C) i vitamine topljive u mastima (vitamini A, D, E, K). Zbog toga su za njihovu resorpciju u crijevu potrebni posebni mehanizmi, odnosno prisutnost žučnih kiselina i pravilna probava i resorpcija masnih tvari.
Kad se vitamini uključe u biološke procese u kojima sudjeluju, višak se izluči iz organizma u nepromijenjenom ili promijenjenom obliku. Glavni način izlučivanja vitamina je mokraćom, žuči ili preko stijenke crijeva. U manjoj količini mogu se izlučivati mlijekom, znojem i drugim putem. Višak vitamina koji se unese hranom može se djelomice i uskladištiti u pojedinim organima. Najvažniji od njih je jetra, gdje se mogu uskladištiti gotovo svi vitamini, kao i neke žlijezde. Te zalihe vitamina obično nisu velike, no, kraće vrijeme mogu nadoknaditi nestašicu vitamina u hrani.
Kao što je već istaknuto, vitamini su nužno potrebni organizmu jer omogućavaju aktivnost enzima nužno potrebnih za pravilno iskorištavanje hranjivih tvari kao što su ugljikohidrati, masti, bjelančevine, kao i nekih minerala. Nestašica vitamina ili njihovo nedovoljno uzimanje hranom uzrokuje bolesti – hipovitaminoze i avitaminoze. Hipovitaminoze nastaju kad organizam ne prima dovoljnu količinu vitamina, a avitaminoze kad je riječ o potpunom nedostatku vitamina. Bolesti zbog nedostatka vitamina najčešće nastaju na temelju hipovitaminoza. Avitaminoze i hipovitaminoze od posebnog su značaja u mladih životinja koje se hrane jednoličnom i oskudnom hranom.
Češće su u zimskim i proljetnim mjesecima kada se životinje hrane suhom hranom i ne dobivaju svježu zelenu hranu. Osim zbog nedostatne količine vitamina u hrani, nestašica vitamina moguća je i zbog poremečenog primanja, resorpcije i iskorištavanja vitamina iz hrane (bolesti probavnog trakta, jetara), kao i zbog povećane potrebe u uvjetima pojačanoga fizičkog napora, za raznih bolesti i dr. Znakovi bolesti kao posljedica nedostatka nekog vitamina opći su i specifični za pojedini vitamin.
Vitamin A (retinol)
Vitamin A u aktivnom je obliku u životinjskim organima kao što su jetra, bubrezi, a nalazimo ga i u mlijeku i jajima. Najbogatiji izvor vitamina A je riblja jetra (riblje ulje) i općenito morske životinje od kojih se dobiva ovim vitaminom bogato riblje brašno.
