Riječ je o plodovima prve berbe tog voća u sklopu Operativnog programa “Jagoda” koji su 2007. godine pokrenuli Centar za poslovno savjetovanje “Marčik” i Poljoprivredna uslužna zadruga branitelja “Domovina” iz Osijeka. Uz financijsku potporu Hypo Alpe – Adria banke d.d. i Jadranskog osiguranja d.d.

Taj razvojni projekt, najveći, namijenjen malom i srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj, vrijedan je 35 milijuna kuna. Do sada je od te svote iskorišteno 15,2 milijuna kuna.

Zimske jagode se proizvode u unificiranim plastenicima svaki površine 600 četvornih metara, u vertikalnom uzgoju po američkom modelu. To, tvrde stručnjaci, omogućuje maksimalne prinose u odnosu na druge tehnologije, primjerice deset puta veće urode nego na otvorenom. Riječ je o kompjutorski kontroliranim uvjetima proizvodnje zimske jagode(vlaga, prozračivanje, grijanje, prihranjivanje).

Upravitelj “Marčika” Branko Stefanović ističe da je to novi uspjeh tehnologije hrvatske poljoprivrede. Trenutačno je u proizvodnji jagoda okupljeno i udruženo 16 proizvođača, a petorica su odustala. Sedam zadrugara imali su probnu proizvodnju potkraj prošle godine. 9 njih urod tempiraju između 15. ožujka i 15. travnja ove godine. Kada će jagoda izaći na tržešte kao prvo svježe voće, pa se očekuje i primjerena cijena.

– Mi u ovom trenutku imamo u predbilježbi oko 640 novih ljudi koji su zainteresirani za ovaj projekt – kaže Stefanović. Dodaje da su potkraj prošle godine zadrugari “Domovine” prodavali jagodu supermarketima po 35 kuna za kilogram plus PDV. Tvrdi da su velike mogućnosti i za izvoz božićnih jagoda na europsko tržešte. Primjerice, Nijemci koji godišnje uvoze 220 tisuća tona jagoda, nude čak 10 eura za kilogram tog voća. Nažalost, u Hrvatskoj je proizvodnja vansezonskih zimskih jagoda tek u začetku. No ima veliku perspektivu, tvrde njezini pokretači, a to očekuju i zadrugari.

Nakon što je prije dvije godine ostao bez posla razvojačeni branitelj Marko Blažević iz Klokočevika uz pomoć kredita od 750 tisuća kuna izgradio je dva plastenika površine 1200 četvornih metara. U njima je posadio 27 tisuća sadnica. Urod će mu donijeti pred Uskrs. Slično očekuje i Đuro Varganović iz Antunovca. Koji se na jednakoj površini, sa sadnicama koje izvrsno izgledaju, nada urodu od dvadesetak tona jagoda i dobrim financijskim rezultatima.

– Kad smo ulazili u ovaj program cilj zadruge bio je ostvariti poljoprivrednu proizvodnju i omogućiti razvojačenim braniteljima samozapošljavanje, a time i rješavanje egzistencije njihovih obitelji – kaže savjetnik “Domovine” Tihomir Miletić. Damir Gržan ističe da im je taj posao svojevrsna psihoterapija, da su branitelji koji rade u plastenicima smireniji, da zajednica ima manje problema s njima i da ljepše žive.
Prethodni članakNove vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka
Sljedeći članakPrskanje voćaka prije kretanja vegetacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.