Tržište ranim kvalitetnim sortama krušaka dugo je oskudijevalo. U uzgoju su prevladale sorte sitnih plodova, kao što su Srpanjska šarena, Salzburgerica, Tikvica, Jakovka, Zelena Magdalena, Coscia rana itd. Novije rane ljetne sorte bile su također sitnijih plodova, kao na primjer Lipanjsko zlato, Lipanjska ljepotica (Bella di Giugno) itd. Tek potkraj srpnja i tijekom kolovoza imali smo sorte nešto krupnijeg ploda i bolje kvalitete, kao na primjer Rana iz Fiorana, Giffardova, Trevuška rana, Klapov ljubimac, Starkrimson, Rana Morettinijeva (Buttira precoce Morettini), Rana Morettinijeva viljamovka (William precoce Morettini), Sv. Marija (St. Maria), Viljamovka, Crvena Viljamovka i neke manje važne.

Od svih spomenutih sorti samo je sorta Viljamovka, zbog dobre rodnosti i kvalitete plodova. Kako za potrošnju u svježem stanju tako i za preradu u kompote, sokove i poznatu rakiju viljamovku, ostala i dalje u uzgoju. Međutim, ona u našim ekologijskim uvjetima dozrijeva u drugoj polovini kolovoza, kada završava glavna turistička sezona i kada je tržište relativno dobro opskrbljeno drugim voćem, kao na primjer breskvama, ljetnim sortama jabuka, šljivama i stolnim grožđem. Stoga Viljamovka ne postiže uvijek onu cijenu koju svojom kvalitetom zaslužuje.

Posljednjih 12 godina selekcijskim radom dobiveno je više novih ranih ljetnih sorata krušaka, koje daju krupnije plodove dobre kvalitete. Između novih ranih kvalitetnih sorti krupnijeg ploda izdvajaju se i predlažu sljedeće sorte kojima plodovi dozrijevaju tijekom srpnja i početkom kolovoza. To su sorte Lipanjska ljepotica (Bella di giugno), Precoce di Fiorano, Turandot Boheme (Boem), Norma, Carmen (Karmen), Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska), Rana Morettinijeva (Butira precoce Morettini), Trevuška, Klapov ljubimac, Starkrimson, Dr. Gijo (Dr. Jules Guyot). Viljamovka, i Crvena viljamovka (Max Red Bartlett).

Između navedenih sorti posebno se ističu tri rane ljetne sorte Etruska (Etrusca), Turandot i Karmen (Carmen), koje se na osnovi iskustva u Italiji i prvog iskustva u uzgoju u Hrvatskoj odlikuju dobrom rodnošću i visokom kvalitetom plodova. Plodovi dozrijevaju tijekom srpnja. Sve tri sorte kompatibilne su s dunjom, pa se mogu uzgajati izravno cijepljene na dunji bez među podloge. Od dunja se za uzgoj u vrlo gustom sklopu preporuča podloga MC, a za uzgoj u gustom sklopu MA. Stoga vas želimo upoznati s biološkim i gospodarskim svojstvima ovih triju sorti.

Turandot- rane ljetne sorte krušaka

Nova je talijanska kvalitetna rana ljetna sorta dobivena križanjem između sorti Dr. Jules Guyot (Ail Gijo) x Bella di Giugno (Lipanjska ljepotica). Uzgojio ju je L. Rivolta na Institutu za voćarstvo u Forliu. Razvija stabla srednje bujnog rasta s proširenim krošnjama, a rano ulazi u produktivnu dob. Cvate rano (od 5 do 6 dana prije Viljamovke). Sorta je auto sterilna, tj. samoneoplodna pa se ne može oploditi vlastitim polenom već je upućena na međuoprašivanje.

Od ranih sorti dobro je oprašuje Tosca, koja cvate u podjednako vrijeme. Rodi dobro i redovito. Plodove najviše nosi nakraćim rodnim izbojcima kao što su štrljci ili pršljenasto rodno drvo. Plod je srednje veličine (prosječne mase od 160 grama), kruškolika oblika, sa zeleno-žućkastom kožicom i nahukanim crvenilom sa sunčane strane. Općenito možemo reći da je plod vrlo atraktivnog, privlačnog lijepog izgleda. Meso je čvrsto, sočno, vrlo ugodnog okusa. Plodovi dozrijevaju u prvom tjednu srpnja. Postižu visoku prodajnu cijenu, jer tada nema puno voća a posebice kvalitetnih krušaka većeg ploda.

U vrijeme dozrelosti plodovi ne podliježu brzo brašnjavosti, što je inače karakteristično za rane ljetne sorte. Mogu se čuvati u hladnjači i do mjesec dana. Sortu možemo uspješno uzgajati cijepljenu na podlozi dunje, jer ima dobar afinitet (sposobnost sraščivanja na mjestu cijepljenja) s dunjom, odnosno kvalitetnim podlogama dunje: MC, MA, BA 29 i Cts 212. U pokusima gdje je provođena infekcija bakterijskim paležom (Erwinia amylovor) nije se pokazala otpornom. Istraživanja su bila provedena u Francuskoj i Italiji. Nakon istraživanja u pokusnim voćnjacima na području Italije, ova je sorta puštena u komercijalnu proizvodnju s dobrim preporukama.

Prethodni članakWelsumska kokoš – nese jaja posebnih boja
Sljedeći članakZimske jagode – uspjeh tehnologije hrvatske poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.