Županijska robna marka ‘Međimurska jaretina’ zajednički je projekt Međimurske županije i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vrijedan 75000 kuna, kojem je krajnji cilj da kozari uz minimalna ulaganja postignu klaoničku težinu jaradi i da potrošači dobiju vrhunsku kakvoću autohtone međimurske jaretine.
Kozarstvo je u Međimurskoj županiji iznimno dobro organizirano što se oslikava u vrlo kvalitetnom mlijeku i sirevima, a sada se želi predstaviti visokom kvalitetom jarećeg mesa, kojeg se želi označiti i plasirati kao županijsku robnu marku ‘Međimurska jaretina. Za ostavrenje ovog projekta međimurski kozari kao zalog ili riznicu imaju više od 3000 grla vrlo kvalitetnih koza, te ogromno iskustvu u vođenju farmi, kao i plasmanu mlijeka i sireva, a u novije vrijeme i mesa (jaretine).
Kozari, svjesni kako u ovim uvjetima hrvatske stvarnosti i stanja u poljoprivredi projekt ‘Međimurska jaretina, sami ne mogu ostvariti, u pomoć su pozvali Međimursku županiju i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji su se rado odazvali te je u Velikoj vijećnici Međimurske županije početkom lipnja ove godine održan skup na kojem je predstavljen projekt Međimurska jaretina -mogućnost proizvodnje i plasmana, na kojem su bili, Nevenka Gadanec, predsjednica Regionalne udruge kozara i ovčara, međimurski župan Matija Posavec sa suradnicima, prof. Antun Kostelić s Agronomskog fakuteta Zagreb i najzaslužnija osoba za izvrsno stanje u međimurskom kozarstvu, Darko Radanović, pročelnik za gospodarstvo u Međimurskoj županiji i Alen Kajmović, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda Čakovec.
Klaonica je nasušna potreba za obradu mesa
Na skupu je rečeno kako u Međimurju 40 uzgajivača – farmera posjeduje više od 3000 grla viskoko kvalitetnih mliječnih koza koji ostvaruju solidan prihod svojim vlasnicima.
Dok s plasmanom i prodajom mlijeka i sira nemaju gotovo nikakvih problema, malo je složenije kad žele plasirati jaretinu. Naime, problem predstavljaju klaonice, točnije voljeli bi međimurski kozari imati klaonicu koja bi za sve njih obavljala klanje i sortiranje sirovog mesa, dok bi oni sami mogli osigurati tržište.
– Mi, a slično i drugi kozari, sad viškove, uglavnom mušku jarad dajemo na klanje i grubu obradu u neku od klaonica u Međimurju i uglavnom se snalazimo, no nije to ono što želimo. A želimo znati kako imamo sigurnu klaonicu koja će nam biti jamstvo da je sve obavljeno prema zakonu i propisima, kazala je Iva Zadravec s OPG Zadravec iz Oporovca.
Većina kozara se slično snalazi i nije time prezadovoljna i većini od njih oči su uprte u MI Vajda Čakovec kao najsnažniju tvrtku koja ima velike mogućnost klanja i obrade mesa.
– Ovog trenutka ne mogu konkretno govoriti o našem sudjelovanju u projektu ‘Međimurska jaretina’, osim što mogu sa sigurnošću kazati kako će MI Vajda u prvom trenutku pomoći savjetima, rekao je Alen Kajmović, prvi čovjek MI Vajda Čakovec. Svi sudionici skupa složni su kako će u narednom razdoblju i što skorije riješiti pitanje klanja i obrade jaretine, kako bi ljubiteljima jaretine ona bila dostupna u prodavaonicama i na ‘kućnom pragu’ kao i do sada.
Minimalnim ulaganjima do klaoničke težine jaradi
Međimurski župan Matija Posavec naglasio je kako je Međimurska županija ‘najkozarskija županija’ u Hrvatskoj i stoga međimurska jaretina zaslužuje biti zaštićeni autohtoni domaći proizvod.
-Osim što ćemo projektom ‘Međimurska jaretina’ tržištu ponuditi vrhunsko meso, njime ćemo promovirati naše Međimurje. Međimurska županija posljednjih 15 godina sustavno putem brojnih subvencija i potpora pomaže kozarima. Tako smo im dali milijun kuna za razvoj kozarstva, uzgoj i držanje rasplodnih jarčeva i koza, iskorijenjivanje artritisa encefalitisa kod koza, povećanje mliječnosti kao i stručno osposobljavanje u vidu posjeta zemljama koje imaju razvijeno kozarstvo, Austriji i Švicarskoj, naglasio je župan Posavec.
Dodatni prihod farmama
– Cilj nam je ispitati modele koji će uzgajivačima omogućiti uzgoj jaradi do klaoničke težine uz minimalna ulaganja. Analizirat ćemo i ekonomske pokazatelje proizvodnje jaradi u svrhu dodatnog prihoda na farmama mliječnih koza u Međimurju. Jasno želimo odrediti mogućnost plasmana jarećeg mesa kao županijsku robnu marku mesnicama, restoranima i trgovačkim lancima, kazao je profesor Antun Kostelić, čovjek koji je dao ogroman doprinos napretku međimurskog kozarstva i osoba koja u detalje zna situaciju na svakoj od 40-ak međimurskih farmi koza.
Jaretinu ponuditi uz brendove, vino, krumpir i gibanicu
Profesor Antun Kostelić smatra da je međimurska jaretina delicija u gastronomskoj ponudi.
-Međimurje je vodeća županija u kozarstvo u Hrvatskoj. Tome u prilog govori službeni podatak da se najveći broj uzgojno valjanih koza pod selekcijom nalazi upravo u Međimurju. Tu se proizvodi i najveća količina kozjeg mlijeka. Zanimljivo je kako se u Međimurju na OPG Balaž u Peklenici, nalazi koza rekorderka koja je u jednoj laktaciji dala više od 2000 litara mlijeka, što je u usporedbi kao kad krava daje 20000 litara mlijeka, a takvih u EU nema. Problem s jaradi nastaje u kratkom razdoblju siječanj-svibanj kad se na farmama nalazi i do 5000 jaradi. Dio ostaje u uzgoju, manji dio se prodaje za rasplod, a problem je muška jarad. Iako ima interesa, nema organiziranog otkupa, a istovremeno se uvozi jareće meso upitne kvalitete i po cijenama većim od janjećeg mesa. Naši uzgajivači uz pomoć stručnjaka i lokalne zajednice mogu uzgojiti jarad do klaoničke težine uz minimalna ulaganja čime mogu biti konkurentni uvoznoj i time ostvariti dodatni prihod na farmi. Ideja je da se pokušaju povezati uzgajivači koza preko udruge s klaonicama, mesnicama i restoranima na obostranu korist. Na taj način riješio bi se problem jaradi, a istovremeno se oplemenila turističko – gastronomska ponuda u kombinaciji s krumpirom, vinom i gibanicom, međimurskim ‘brendovima’. Glavni cilj je od jaretine kao trenutnog problema na farmama stvoriti dodatni prihod u vidu lokalnog proizvoda zanimljivog potrošačima, zaključuje Kostelić.
Pri kraju skupa župan Matija Posavec i profesor Antun Kostelić, potpisali su Ugovor o financiranju projekta ‘Međimurska jaretina – mogućnosti proizvodnje i plasmana’ vrijedan 75000 kuna. Skup u Čakovcu vrlo kvalitetno su pripremili i odradili zaposleni u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, predvođeni Danicom Pošta, voditeljicom Odsjeka za poljoprivredu.
