Županijska robna marka ‘Međimurska jaretina’ zajednički je projekt Međimurske županije i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vrijedan 75000 kuna, kojem je krajnji cilj da kozari uz minimalna ulaganja postignu klaoničku težinu jaradi i da potrošači dobiju vrhunsku kakvoću autohtone međimurske jaretine.

Kozarstvo je u Međimurskoj županiji iznimno dobro organizirano što se oslikava u vrlo kvalitetnom mlijeku i sirevima, a sada se želi predstaviti visokom kvalitetom jarećeg mesa, kojeg se želi označiti i plasirati kao županijsku robnu marku ‘Međimurska jaretina. Za ostavrenje ovog projekta međimurski kozari kao zalog ili riznicu imaju više od 3000 grla vrlo kvalitetnih koza, te ogromno iskustvu u vođenju farmi, kao i plasmanu mlijeka i sireva, a u novije vrijeme i mesa (jaretine).

Kozari, svjesni kako u ovim uvjetima hrvatske stvarnosti i stanja u poljoprivredi projekt ‘Međimurska jaretina, sami ne mogu ostvariti, u pomoć su pozvali Međimursku županiju i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji su se rado odazvali te je u Velikoj vijećnici Međimurske županije početkom lipnja ove godine održan skup na kojem je predstavljen projekt Međimurska jaretina -mogućnost proizvodnje i plasmana, na kojem su bili, Nevenka Gadanec, predsjednica Regionalne udruge kozara i ovčara, međimurski župan Matija Posavec sa suradnicima, prof. Antun Kostelić s Agronomskog fakuteta Zagreb i najzaslužnija osoba za izvrsno stanje u međimurskom kozarstvu, Darko Radanović, pročelnik za gospodarstvo u Međimurskoj županiji i Alen Kajmović, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda Čakovec.

Klaonica je nasušna potreba za obradu mesa

Na skupu je rečeno kako u Međimurju 40 uzgajivača – farmera posjeduje više od 3000 grla viskoko kvalitetnih mliječnih koza koji ostvaruju solidan prihod svojim vlasnicima.

Dok s plasmanom i prodajom mlijeka i sira nemaju gotovo nikakvih problema, malo je složenije kad žele plasirati jaretinu. Naime, problem predstavljaju klaonice, točnije voljeli bi međimurski kozari imati klaonicu koja bi za sve njih obavljala klanje i sortiranje sirovog mesa, dok bi oni sami mogli osigurati tržište.

– Mi, a slično i drugi kozari, sad viškove, uglavnom mušku jarad dajemo na klanje i grubu obradu u neku od klaonica u Međimurju i uglavnom se snalazimo, no nije to ono što želimo. A želimo znati kako imamo sigurnu klaonicu koja će nam biti jamstvo da je sve obavljeno prema zakonu i propisima, kazala je Iva Zadravec s OPG Zadravec iz Oporovca.

Većina kozara se slično snalazi i nije time prezadovoljna i većini od njih oči su uprte u MI Vajda Čakovec kao najsnažniju tvrtku koja ima velike mogućnost klanja i obrade mesa.

Ovog trenutka ne mogu konkretno govoriti o našem sudjelovanju u projektu ‘Međimurska jaretina’, osim što mogu sa sigurnošću kazati kako će MI Vajda u prvom trenutku pomoći savjetima, rekao je Alen Kajmović, prvi čovjek MI Vajda Čakovec. Svi sudionici skupa složni su kako će u narednom razdoblju i što skorije riješiti pitanje klanja i obrade jaretine, kako bi ljubiteljima jaretine ona bila dostupna u prodavaonicama i na ‘kućnom pragu’ kao i do sada.

Minimalnim ulaganjima do klaoničke težine jaradi

Međimurski župan Matija Posavec naglasio je kako je Međimurska županija ‘najkozarskija županija’ u Hrvatskoj i stoga međimurska jaretina zaslužuje biti zaštićeni autohtoni domaći proizvod.

-Osim što ćemo projektom ‘Međimurska jaretina’ tržištu ponuditi vrhunsko meso, njime ćemo promovirati naše Međimurje. Međimurska županija posljednjih 15 godina sustavno putem brojnih subvencija i potpora pomaže kozarima. Tako smo im dali milijun kuna za razvoj kozarstva, uzgoj i držanje rasplodnih jarčeva i koza, iskorijenjivanje artritisa encefalitisa kod koza, povećanje mliječnosti kao i stručno osposobljavanje u vidu posjeta zemljama koje imaju razvijeno kozarstvo, Austriji i Švicarskoj, naglasio je župan Posavec.

 Dodatni prihod farmama

Cilj nam je ispitati modele koji će uzgajivačima omogućiti uzgoj jaradi do klaoničke težine uz minimalna ulaganja. Analizirat ćemo i ekonomske pokazatelje proizvodnje jaradi u svrhu dodatnog prihoda na farmama mliječnih koza u Međimurju. Jasno želimo odrediti mogućnost plasmana jarećeg mesa kao županijsku robnu marku mesnicama, restoranima i trgovačkim lancima, kazao je profesor Antun Kostelić, čovjek koji je dao ogroman doprinos napretku međimurskog kozarstva i osoba koja u detalje zna situaciju na svakoj od 40-ak međimurskih farmi koza.

Jaretinu ponuditi uz brendove, vino, krumpir i gibanicu

Profesor Antun Kostelić smatra da je međimurska jaretina delicija u gastronomskoj ponudi.

-Međimurje je vodeća županija u kozarstvo u Hrvatskoj. Tome u prilog govori službeni podatak da se najveći broj uzgojno valjanih koza pod selekcijom nalazi upravo u Međimurju. Tu se proizvodi i najveća količina kozjeg mlijeka. Zanimljivo je kako se u Međimurju na OPG Balaž u Peklenici, nalazi koza rekorderka koja je u jednoj laktaciji dala više od 2000 litara mlijeka, što je u usporedbi kao kad krava daje 20000 litara mlijeka, a takvih u EU nema. Problem s jaradi nastaje u kratkom razdoblju siječanj-svibanj kad se na farmama nalazi i do 5000 jaradi. Dio ostaje u uzgoju, manji dio se prodaje za rasplod, a problem je muška jarad. Iako ima interesa, nema organiziranog otkupa, a istovremeno se uvozi jareće meso upitne kvalitete i po cijenama većim od janjećeg mesa. Naši uzgajivači uz pomoć stručnjaka i lokalne zajednice mogu uzgojiti jarad do klaoničke težine uz minimalna ulaganja čime mogu biti konkurentni uvoznoj i time ostvariti dodatni prihod na farmi. Ideja je da se pokušaju povezati uzgajivači koza preko udruge s klaonicama, mesnicama i restoranima na obostranu korist. Na taj način riješio bi se problem jaradi, a istovremeno se oplemenila turističko – gastronomska ponuda u kombinaciji s krumpirom, vinom i gibanicom, međimurskim ‘brendovima’. Glavni cilj je od jaretine kao trenutnog problema na farmama stvoriti dodatni prihod u vidu lokalnog proizvoda zanimljivog potrošačima, zaključuje Kostelić.

Pri kraju skupa župan Matija Posavec i profesor Antun Kostelić, potpisali su Ugovor o financiranju projekta ‘Međimurska jaretina – mogućnosti proizvodnje i plasmana’ vrijedan 75000 kuna. Skup u Čakovcu vrlo kvalitetno su pripremili i odradili zaposleni u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, predvođeni Danicom Pošta, voditeljicom Odsjeka za poljoprivredu.

                                                                                                                     

Prvi ljudi projekta ‘Međimurska jaretina’ nakon potpisivanja ugovora.

Cilj nam je i kako uz minimalna ulaganja doći do klaoničke težine jaradi, kazao je prof. Antun Kostelić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje