Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

Stolisnik se u veterinarskoj medicini koristi s dobrim uspjehom, u obliku čajnog oparka, kod kolika i grčeva u stoke. Stolisnik ili hajdučka trava (Achillea millefolium) pripada skupini najrasprostranjenijih biljaka na travnjacima, livadama, nasipima, uz putove, u šikarama i svijetlim šumama, od nizine do pretplaninskog područja. Karakterističan je za suha i ocjedita tla, izvrsno podnosi sušu i otporan je na gaženje. To je zeljasta trajnica s vrlo razvijenim i razgranatim podzemnim dijelovima, visoka 30 do 80 cm, aromatičnog mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja. Stabljika je uspravna i dlakava, obrasla s mnoštvom duguljastih dvostruko do trostruko perasto razdijeljenih listova. Sitne glavice bijelih ili ružičastobijelih cvjetova skupljene su u guste nakupine na vrhu stabljike. Biljka cvjeta od lipnja do listopada. Sadrži gorku tvar ahilein, flobotanin, eterično ulje s mono- i seskviterpenima, inulin, tanine, različite smole, asparagin, kaučuk, flavonoide, te kavenu i salicilnu kiselinu. Bogat je različitim mineralima (kalcij, željezo, natrij, fosfor i sumpor), osobito kalijem, zatim vitaminom C, a klorofil sadrži određenu tvar, koja sliči vitaminu A. Stolisnik posjeduje antibakterijsko i protuupalno djelovanje. Znatna količina kalija (u korelaciji s drugim ljekovitim tvarima) potiče uredan rad bubrega. Usto sadrži i glikoproteine još nepoznate kemijske građe koji također snažno djeluju na upale.

U tradicijskom uzgoju pomlatka peradi stolisnik je uz koprivu često korištena biljka. Peradi nasjeckajte mlade i nježne listiće, koji se sabiru već od konca veljače sve do lipnja, te ponovo u rujnu i listopadu. Tako ćete ojačati njihov organizam, povećati otpornost, te znatno smanjiti sklonost prema raznim bolestima. Nasjeckane listiće treba pomiješati s navlaženom kukuruznom prekupom. Biljka starenjem (nakon cvatnje) postaje pregorka. Redovitom košnjom travnjaka osigurat ćete obilje mladih i svježih listova za hranidbu peradi.

""

Čuva zdravlje dišnih puteva

Stolisnik se također može koristiti kao dodatak u hranidbi peradi i tijekom zime. Biljku treba odrezati oštrim nožem na dužini otprilike 25 cm, zatim vezati u male snopiće koji se vješaju na sjenovitom i prozračnom mjestu kako bi se što prije osušili, te sačuvali prirodnu boju. Kod sušenja treba biti oprezan obzirom da se lišće jako drobi i gubi, te ostaju tvrde stabljike. U pravilu se režu samo vršni, mladi dijelovi stabljike s ograncima, listovima i cvjetovima. Osušene cvjetove i listove treba usitniti, te umiješati u meku hranu. Ponuđen u takvom obliku stolisnik pomaže u očuvanju zdravlja dišnog sustava peradi. Napravljene su i znanstvene studije kako bi se istražili učinci ljekovitog bilja na probavni trakt peradi u intenzivnom uzgoju na farmama. Rezultati ovih istraživanja pokazali su da je primjena stolisnika u količini od samo 3 % može smanjiti razinu lipida u serumu i potaknuti imunološki odgovor u tovnih pilića. Predloženo je da se stolisnik može koristiti kao alternativa antibioticima s dokazanim antimikrobnim i protugljivičnim djelovanjem. Primjena ljekovitog bilja rezultirala je stimulacijom imunološkog sustava, primjerice kroz povećanje aktivnosti vitamina C. Prema rezultatima drugih studija utvrđeno je da su ekstrakti stolisnika i timijana učinkoviti protiv virusa newcastelske bolesti. Na jednom češkom sveučilištu utvrdili su pozitivno djelovanje stolisnika kao dodatka u hranidbi brojlera obzirom na oksidacijske procese masti tijekom hlađenja mesa. Također se došlo do spoznaje da dodavanje stolisnika u hranidbi peradi ne utječe na okus mesa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMoramo li plaćati osiguranje?
Sljedeći članakEkološka poljoprivreda u porastu
Avatar
Stručni suradnik u Gospodarskom listu od 1999. godine. Bavi se avikulturom, ornitologijom i problematikom održivog razvoja. Rođen je 1962. godine u Zagrebu. Praktično i teoretski bavi se avikulturom, ornitologijom i problematikom održivog razvoja. Na tu temu je od 1987. godine do danas objavio više od 250 članaka i nekoliko stotina fotografija u raznim časopisima i dnevnom tisku. U Gospodarskom listu piše od 1999. godine. Autor je dvije knjige o papigama i koautor Zelene knjige izvornih pasmina Hrvatske. Godine 1984. postao je suradnikom Zavoda za ornitologiju HAZU a 1996. dobiva međunarodni certifikat za dizajn bioloških cjelina.