Korovna flora kukuruza ne razlikuje se bitno od ostalih okopavinskih usjeva (šećerna repa, suncokret, soja), tako da ćemo se samo kratko osvrnuti na najzastupljenije vrste razvrstane prema botaničkoj pripadnosti i životnom ciklusu.

– Jednogodišnji širokolisni korovi: šćir, loboda, mnogosjemena loboda, dvornici, crna pomoćnica, čičak, limundžik (ambrozija), europski mračnjak, sljezolika i dr.
– Jednogodišnji uskolisni: koštan, muhari, proso, svračica i dr.
– Višegodišnji širokolisni: poljski osjak, poljski slak i gavez.
– Višegodišnji uskolisni: pirika, divlji sirak i troskot.

U svim ratarskim kulturama, pa tako i kukuruzu, korove uglavnom suzbijamo kemijski, odnosno primjenom herbicida. Međuredna kultivacija (s prihranom) samo je dopuna kemijskim mjerama suzbijanja. Za suzbijanje korova u kukuruzu registriran je najveći broj herbicidnih pripravaka, što i nije iznenađujuće s obzirom na to da je kukuruz naša hektarski najveća kultura. Registrirano je 118 herbicidnih pripravaka na bazi 32 djelatne tvari.

Korove u kukuruzu možemo suzbijati u sva tri roka primjene:

– prije sjetve (pre-sowing)
– nakon sjetve a prije nicanja (preemergence) i
– nakon nicanja (post-emergence).

Suzbijanje korova u kukuruzu prije sjetve u praksi nije zastupljeno u tolikoj mjeri koliko suzbijanje korova nakon sjetve a prije nicanja. Naime, proizvođači se najčešće odlučuju na primjenu herbicida u ovom roku, a zatim nakon nicanja vrše korektivno tretiranje. Korektivno prskanje obavlja se uglavnom protiv višegodišnjih korova. Za suzbijanje korova nakon sjetve a prije nicanja postoji najveći broj herbicidnih pripravaka. Postoje pripravci protiv uskolisnih i pripravci protiv širokolisnih korova, koje se kombinira da bi se postigli učinci protiv obje skupine korova. Međutim, postoje i gotovi kombinirani pripravci, koji spektrom obuhvaćaju i širokolisne i uskolisne korove. Gotovo sve pripravke navedene u tablici 1 moguće je primijeniti nakon sjetve a prije nicanja i nakon nicanja. Ovi pripravci namijenjeni su prvenstveno suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih korova.

U tablici 2. navedeni su pripravci koji spektrom obuhvaćaju jednogodišnje širokolisne korove. Herbicid atrazin najčešće je rabljeni herbicid za ovu namjenu u kukuruzu. Već je poznato da atrazin, pogotovo u sušnim godinama, ostavlja rezidue (ostatke) koje mogu štetiti kulturama koje slijede kukuruz u plodoredu. Primijenjen u kombinaciji s netriazinskim herbicidima može mu se smanjiti doza (prema uputi u dozvoli). Primjenom nižih doza, atrazin će u manjoj mjeri ograničavati plodored. Kako je primjena atrazina u zemljama Europske unije ograničena a u nekima i napuštena, nastoji ga se zamijeniti terbutilazinom, također iz skupine triazina. Posljednjih godina za istu namjenu registrirani su herbicidi poput mezotriona, izoksaflutola, flukloridona, a od ove godine i flumioksazina.

Prethodni članakPčelinjak u travnju
Sljedeći članakRotkvice – sjetva cijele godine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.