Meso rotkvice je bijelo. Zbog specifična okusa, vitamina i minerala, vrlo je cijenjeno povrće. Sadrži 4,2 posto ugljikohidrata, 1,2 posto bjelnačevina, 0,1 posto masti, vitamine A, C, B1 i B2. Od minerala sadrži kalij, kalcij, fosfor, željezo i druge. Eterična ulja rotkvici daju karakterističan ljutkast okus. Jede se svježa.
Rotkvice možemo sijati cijele godine, ali se najviše sije potkraj veljače i tijekom ožujka, te potkraj ljeta. Ljetni uzgoj traži obilno zalijevanje i pokrivanje noću. Na taj se način sprječava razvoj cvjetne stabljike, a pospješuje razvoj korijena. Ljeti je najbolje uzgajati rotkvice u zasjenjenim klijalištima, jer je biljka dugog dana.
Sije se na dubinu 1 – 2 cm. Ako iznikne pregusto, potrebno je prorjeđivanje. Najbolje je sjetvu provoditi svakih 10 – 14 dana, jer rotkvica razvija korijen već za 3 – 4 tjedna. Potrebno je točno odrediti vrijeme berbe, jer korijen brzo postaje drvenast. Za uzgoj je pogodno rahlo, plodno i propusno tlo, s dosta vlage. Minimalna temperatura klijanja sjemena je 2 – 3° C, a optimalna za rast 16 – 20° C. Nije dobro rotkvicu sijati svake godine na isto mjesto, već na isto mjesto može doći tek nakon četiri godine. Kako rotkvica ne podnosi stajski gnoj, tlo se gnoji 8 – 10 dana prije sjetve mineralnim gnojivom, a nasad se može prihraniti 10 – 12 dana nakon nicanja. Zbog kratke vegetacije i slabo razvijene stabljike, pogodna je za uzgoj između redova neke druge kulture.
Od sorata su poznate Non plus ultra, Saxa, Bamba, Fakir, Ledena svijeća i dr.
Rotkvica je otporna na hladnoću, pa dobro podnosi proljetne mrazeve, ali je vrlo osjetljiva na visoke temperature i sušu, a u takvim uvjetima rasta postaje ljuta i drvenasta. Stoga joj treba osigurati dovoljno vlage.
Bere se čupanjem iz zemlje zajedno s lišćem. Najbolje je utrošiti je što prije, jer brzo gubi svježinu. U hladnjaku se može čuvati 2 – 3 dana. Jede se svježa, a narodna joj medicina pripisuje ljekovita svojstva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLozine grinje šiškarice
Sljedeći članakSjetva graha zrnaša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.