Suzbijanje štetnika kupusnjača

Toplinski nisu suviše zahtjevni, pogoduje im obilna gnojidba stajskim gnojem, zahtijevaju dobru plodosmjenu. U vrijeme oblikovanja glavica trebaju dosta vode, dobro se čuvaju. Najraširenija je vrsta kupus ili zelje. Antiskorbutno djelovanje kiselog kupusa poznavali su već srednjovjekovni pomorci. Danas novija istraživanja upućuju na mogućnost prevencije raka kod ljudi korištenjem povrća roda Brassica. Upotrebljavaju se u svježem stanju kao salata ili u različitim kuhanim jelima (varivo, sarma i sl.). U zimskoj je prehrani u mnogim krajevima kiseli kupus jedna od glavnih namirnica.

Danas hibridni kultivari prevladavaju, ali u najstarije svjetske kultivare kupusa porijeklom lokalnih ekotipova pojedinih područja ubrajamo Varaždinski i Ogulinski kupus. Koji na izbirljivom europskom tržištu imaju dobru budućnost kao autohtoni hrvatski proizvod. Zbog pedoklimatskih osobitosti, u našoj zemlji uglavnom razlikujemo zimski i rani proljetni uzgoj u sredozemnom području. Također kontinentalni uzgoj kupusnjača za jesensku berbu i preradu. Uobičajen je uzgoj kupusnjača sadnjom prijesadnica u polje. Natapanje postaje osnovna tehnološka mjera za visoke i kvalitetne prinose, te gospodarski isplativ uzgoj kupusnjača.

Gustoća sadnje prilagođena je cilju uzgoja kupusa. Cilj rane proizvodnje kupusa (npr. Castello F1, Destiny F1, Farao F1, Quisto F1 i dr.) dobiti je manje glavice, pa se njihova veličina regulira sadnjom ? 60.000 biljaka/ha (prosječna težina glavice kupusa =0,75 – 1,0 kg). Uzgoj jesenskog zelja namijenjenog za kiseljenje (pr.Varaždinsko zelje) zahtijeva sadnju? 30.000 biljaka/ha. Prosječna težina glavice kupusa = 1,5 – 2,0 kg. Zadnjih se godina širi sadnja kasnih hibrida zelja za skladištenje tijekom zime, a dominantan je kultivarna području Međimurja SaratogaF1. Duljina vegetacije je 130 -150 dana, pa sadnja započinje već u drugoj polovici lipnja (obično u polja nakon vađenja ranih sorata krumpira), a optimalni sklop je ?25.000 biljaka/ha (glavice prosječne težine 2,0 – 2,5 kg).

Dakle, premda razlikujemo različite načine uzgoja kupusnjača prema vremenu sadnje i duljini vegetacije biljaka, značajno ih za razliku od ostalih vrsta povrća pri uzgoju na otvorenome u polju napadaju brojne kategorije nametnika životinjskog porijekla (uglavnom štetni kukci i nematode). Svake se godine javljaju u jačem intenzitetu,pa je uzgoj suvremenih hibrida ili autohtonih sorata nemoguć bez pravodobne primjene insekticida. nji mlijeka, a nedostatak magnezija na pojavu pašnjačke tetanije.

Stoga krave prosječne mase od 650 kg, koje proizvode 20 – 30 l mlijeka imaju dnevne potrebe za 60 – 80 grama fosfora, 24 – 31 grama natrija i 23 – 30 g magnezija po grlu. Zbog toga je potrebno mliječnim kravama u hranidbi dodavati vitaminsko-mineralni premiks (primjerice Milk Master, Veterina – Kalinovica, Grovit, Krka Farma – Zagreb, TMR profi, Sano – Zagreb i sl.), a daju se prema uputama proizvođača. Na kraju kažimo da je uz pojavu proljeva i nadma pašnjačka tetanija jedna od učestalih pojava bolesti pri prijelazu sa suhe krme na mladu pašu. Javlja se na pašnjacima s nedovoljnim količinama magnezija, a obilnim količinama dušika i kalija koji smanjuju iskorištavanje i povećavaju potrebe za magnezijom.