Danas se batat smatra jednom od najhranjivijih vrsta povrća. Batat je znatno slađi od krumpira, arome su mu orašaste, slatke. Meso može biti od bijele, žute do narančaste i ljubičaste boje, a prema nutritivnim vrijednostima zaslužuje visoko mjesto. Sadrži značajan udio vitamina A, koji u vrsti narančastog mesa doseže vrijednost čak 1.700 puta višu nego u običnom krumpiru.
Batat je višegodišnja kultura koja pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura te je njegova proizvodnja u Hrvatskoj tek u začecima. Zbog lošeg naziva koji dolazi iz engleskog jezika (sweet potato) pogrešno ga se povezuje s krumpirom, s kojim ne dijeli porodicu.
Za jelo se koriste mladi listovi, vršci biljke i sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima. Batat sadrži mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, B, C, E, K) i minerala (K, Ca, Mg, Fe, Zn). Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena. Samo 150 g pečenog batata sadrži pet puta više vitamina A od preporučene dnevne količine. Kao namirnica, batat je od osobite važnosti za sportaše, dijetalce i dijabetičare. Sadrži mnogo škroba i vrlo malo masti, te je visokokvalitetna namirnica. Može se koristiti sirov, kuhan, pržen ili pečen na žaru. Prerađuje se u čips, pire, brašno. Za hranidbu domaćih životinja rabe se korijen, listovi i vriježe. To ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj na malim obiteljskima gospodarstvima.
Priprema za sadnju batata
Za kvalitetan rast i razvoj batata potrebno je tri do pet mjeseci bez mraza. Najčešće se uzgaja vegetativno, ukorijenjenim izbojcima iz gomolja, pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu. Uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temperaturu i vlagu i nakon dva mjeseca spremne su za sadnju. Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm.
Prije sadnje kod proljetne pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malčirane crnom PE-folijom. Malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korijena, sprječava rast korova koji bi mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena batata. Tijekom vegetacije potrebno je suzbijanje korova međuredno. Odnosno između folija, dok se vriježe posve ne razrastu, pa tako zaguše i spriječe korov u rastu. Razmaci sadnje između redova i unutar reda najčešće su 1,2 m x 0,3 m – 0,4 m, odnosno treba ih prilagoditi raspoloživim strojevima za postavljanje PE- malča i strojevima za berbu. Takvim razmacima sadnje dobiva se sklop od 20 000 do 27 000 biljaka/ha.
Prije malča ispod se postave cijevi za natapanje kapanjem (što je važnije u uzgoju u mediteranskom dijelu Hrvatske). Neposredno prije sadnje na PE-malč foliji se izbuše rupe na navedene razmake sadnje presadnica. Nakon sadnje presadnice je potrebno zalijevati (natapati) 3-4 dana tako da se što prije dobro ukorijene, a potom zalijevanje više nije nužno, osim u izuzetno sušnim godinama u mediteranskom dijelu Hrvatske. Treba paziti na plodored, pa batat smije doći na istu površinu tek nakon tri godine. Treba izbjegavati tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog mogućih oštećenja gomolja od upotrijebljenih herbicida.
Prema petogodišnjim istraživanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, određene su pogodne lokacije za uzgoj u kontinentalnom dijelu, a to su Međimurje, Podravina, istočna i zapadna Slavonija, Prigorje, Moslavina te neke mikrolokacije s klimom koja odgovara navedenim područjima. U mediteranskom dijelu to su Istra, Primorje i otoci, Dalmacija i otoci te dalmatinsko zaleđe. Najbolji se rezultati postižu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su ocjedita, sa slabije izraženom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6.
Bolesti i štetnici
Tijekom proizvodnje batata ne nastaju veće štete uzrokovane bolestima i štetnicima (osim na izuzetno zaraženim i neodržavanim tlima). Neki zemljišni štetnici (žičnjaci, klisnjaci, nematode i sl.) mogu napraviti djelomična oštećenja, ali ne s velikim posljedicama za prinos, osim što će se zbog sporadičnih bušotina na korijenu pokvariti izgled korijena. Za sprječavanje takvih oštećenja mogu se upotrijebiti zemljišni insekticidi, ali strog
o poštujući upute o primjeni. Nadzemni dijelovi babatata (lišće) mogu biti oštećeni napadom pipa ili sličnih kukaca, koji grizu ili buše lišće. Upotrebom insekticida takve se štete mogu smanjiti. Tijekom uzgoja nema većih opasnosti od gljivičnih bolesti i nije potrebna preventivna zaštita. Ako se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage pojave određene gljivične bolesti (trulež korijenova vrata i sl.), potrebno je berbu obaviti ranije. Zbog mogućih napada miševa i voluharica također je poželjno vaditi batate prije kraja listopada.
Berba batata
Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno (štihačama), a na većim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili preinačenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oštećenja korijenja smanje na minimum. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika kvaliteta (struktura) tla i vještina berača. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vađenje treba treba dovršiti prije mraza.
Batat dolazi u tehnološku zriobu već za 80 dana, što se može najjednostavnije provjeriti rezanjem vriježa, u kojih se u zriobi pojavljuje bijeli gusti sok, što je očit znak pune tehnološke zriobe. Nakon vađenja korijenje se klasira i priprema za skladištenje, odnosno prodaju. Tržnim se korijenovima smatraju oni veći od 150 g, bez većih oštećenja kožice. Budući da u berbi nastaju oštećenja korijenova, nužno je prije skladištenja sve oštećene odvojiti od zdravih.
Ekološki uzgoj na OPG Prpić
U organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, Marijane Petir, OPG Diane Prpić je ušao u uži krug od 10 najboljih mladih poljoprivrednika i tako je zaslužila zajedno s ostalim natjecateljima put u Bruxelles. Tražio se inovativan projekt, a njen uzgoj batata i proizvodnja sadnica to itekako zadovoljava i doveli su je do uspješnog rezultata u natjecanju. Prošle godine njen OPG je proglašen među tri najbolja u državi.
OPG Prpić se bavi ekološkim uzgojem batata, (narančasti i bijeli), graha, butternut, hokkaido i kabocha tikve, bundeve prinčeva kruna, te jagoda, malina, krumpira, kupusa i lubenica. Tu su još jagode, grah (plavac i trešnjevac), krumpir, kupus i lubenica.
– Naš OPG broji svega četiri člana, mama, tata, baka i ja. Svi imamo podjelu svojih poslova, mi smo kao mala kolonija mrava jer uz volju, znanje i iskustvo postižemo lijepe rezultate u poljoprivredi. Imamo sezonske radnike, kako nam posao diktira, tako ih zapošljavamo. To su jako vrijedni ljudi koji vole poljoprivredu kao i mi, i bez kojih ne bi mogli. Bitno je u svemu, pa tako i u poljoprivredi pronaći odnos ugodnog s korisnim, te u svemu pronaći zadovoljstvo. Mi s osmjehom na licu prkosimo svim izazovima i to se primijeti na našim proizvodima. A naposljetku, najveća nagrada i zadovoljstvo nam je osmijeh i riječ pohvale naših potrošača, priča nam mlada poduzetnica Diana. Njihovo gospodarstvo se prostire na 23 hektara, od toga se na 11 hektara bave isključivo ekološkom proizvodnjom, a po riječima mlade Diane njihov OPG postoji od 2003. godine i prije otvaranja su se skromno bavili uzgojem žitarica za stoku.
Od 2004. počeli su s 4000 sadnica jagoda. Ljudi su bili oduševljeni njihovim proizvodom i počeli su ispitivati imaju li još neke proizvode uz jagode. Tako se proširila proizvodnju i na kupus. Zapravo, potražnja kupaca za određenim proizvodima im je davala vjetar u leđa, pa su svake godine uvodili novu kulturu u OPG. Tako danas imaju 18000 sadnica jagoda, sade kupus, batat, grah, tikvice, lubenice, papriku, krumpir…
Administracija je vječiti problem s kojim se susrećem, ali mene to nikada nije zaustavljalo. Mlada sam, sposobna i komunikativna, tako da uvijek potražim savjet. Elementarne nepogode i štetočine, divljač… to su problemi naše tvornice ispod vedrog neba. Sami skladištimo svoje proizvode, i isto tako radimo i prerađevine od njih. Naš džem od jagoda široko je poznat u našoj državi, ali i šire. Koristimo državne poticaje, ali i svake godine dobijemo potpore moga grada Karlovca i Karlovačke županije. Ti poticaji nam uvelike pomažu u proizvodnji, olakšavaju nam i potiču nas na unapređenje i proširenje proizvodnje, ističe Diana Prpić.
Mladi se boje neuspjeha
– U Hrvatskoj je premali broj mladih koji se bave poljoprivredom kao ja, mladi se boje posla, ali isto tako se boje i neuspjeha.
-Konkurencija je velika i jaka, i prve godine su uvijek najteže dok tržište ne prepozna vaš uspjeh, trud i prije svega kvalitetu. Moj savjet je da nikada ne treba odustati od svojih snova, te da ako netko ima želju proizvesti neki proizvod, neka to i učini. Ni jedan početak nije lak, ali svaka godina nosi svoje uspjehe. Ljudi se boje administracije, ali kad se papiri rješavaju jedan po jedan, bez zaostataka, tad i taj problem nije nerješiv, smatra Diana Prpić.
-Moje proizvode kupuju i veliki trgovački lanci u Hrvatskoj, a ove godine smo dio lubenica poslali i za Nizozemsku. S DM-om imamo ugovoren otkup našeg ekološkog graha. Ne bojimo se plasmana, jer svake godine sve veći broj ljudi prepoznaje našu kvalitetu i javljaju nam se u sve većem broju, ispričala je Diana i dodala da se ulaskom u EU dosta toga promjenilo vezano uz propise, ali i ograničenu uporabu zaštitnih sredstava i smatra da bi europske propise trebalo prilagoditi našem podneblju, jer nepotrebnim forsiranjem i kopiranjem europskih propisa kod nas, samo se postiže da sve veći broj ljudi odustaje od poljoprivrede jer se ljudi ne mogu s time nositi, s obzirom da naš sustav i naša razvijenost još uvijek nije na europskoj razini.
KREMŠNITE S BATATOM
Sastojci:
1 ½ l mlijeka
2 vanilin šećera
2 šalice šećera
3 šalice kuhanog pasiranog batata
2 pudinga s okusom vanilije
½ gustina
0.5 l vrhnja za šlag
kore za kremšnite
Priprema: U dubljoj posudi zagrijte mlijeko i dodajte šećer, vanilin šećer i pasirani i kuhani batat. U 2 dl mlijeka umutite gustin i puding te umiješajte u prethodnu smjesu, te miješajte dok ne zakipi. Stavite koru u dublju tepsiju i na to kremu, kad se tako krema ohladi na nju stavite šlag, te na vrh drugu koru. Kremu možete i iskoristiti kao nadjev za princes krafne.
