Norme koje se odnose na male proizvo đače jakih alkoholnih pića

Trošarinski propisi su prisilne naravi, a za kršenje istih propisane su vrlo visoke kazne. Zbog toga smatramo da je neophodno postupati unutar zakonskih okvira, ma koliko isti bili ograničavajući za proizvođače, te veliki izvor frustracije naročito za male proizvođače jakih alkoholnih pića.

""Prije prikaza odredbi Zakona koje se odnose na male proizvođače jakih alkoholnih pića treba spomenuti da je zakonodavac (Hrvatski sabor) na prijedlog Vlade RH usvojio zakon u kojem su u važeće zakonodavstvo RH prenesene direktive EU kako je to propisano člankom 2. Zakona o trošarinama: „Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
– Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općem sustavu trošarina i koja ukida Direktivu 92/12/EEZ (SL L 9, 14. 1. 2009., str. 12.);– Direktiva Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31. 10. 1992., str. 21.);– Direktiva Vijeća 92/84/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju stopa trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31. 10. 1992., str. 29.);– Direktiva Vijeća 95/60/EZ od 27. studenoga 1995. o fiskalnom označavanju plinskog ulja i kerozina (SL L 291, 6. 12. 1995., str. 46.);– Direktiva Vijeća 2003/96/EEZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31. 10. 2003., str. 51.), izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2004/74/EZ kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2003/96/EZ s obzirom na mogućnost da neke države članice primijene privremena izuzeća ili snižene razine oporezivanja za energetske proizvode i električnu energiju (SL L 157 30. 4. 2004., str. 87.) i Direktivom Vijeća 2004/75/EZ od 29. travnja 2004. kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2003/96/EZ s obzirom na mogućnost da Cipar primijeni privremena izuzeća ili smanjenja razine oporezivanja energenata i električne energije (SL L 157, 30. 4. 2004., str. 100.), (u daljnjem tekstu: Energetska direktiva);– Direktiva Vijeća 2010/12/EU od 16. veljače 2010. o izmjenama i dopunama Direktiva 92/79/EEZ, 92/80/EEZ i 95/59/EZ s obzirom na strukturu i stope trošarine koje vrijede za prerađeni duhan te Direktive 2008/118/EZ (SL L 50, 27. 2. 2010., str. 1.);– Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje vrijede za prerađeni duhan (Kodificirani tekst) (SL L 176, 5. 7. 2011., str. 24.).“.

Radi se o propisima koji su važeći na teritoriju čitave EU, a koje je moguće redefinirati jedino u novom krugu pregovaranja u nadležnim tijelima EU. Dio navedenih direktiva preveden je na hrvatski jezik, a moguće ih je naći na mrežnim stranicama http://eur-lex.europa.eu/hr/index.htm

Tko može biti mali proizvo đač jakog alkoholnog pića?

Odredbe koje izazivaju najviše sporova i prigovora su odredbe o proizvodnji jakih alkoholnih pića od strane malih proizvođača. Zakonom o trošarinama („Narodne novine“, broj 22/2013, 32/2013 i 81/2013) uređuje se institut „malog proizvođača jakog alkoholnog pića“ te se za iste propisuje obveza: prijave djelatnosti i registracije u registar trošarinskih obveznika, obračunavanja i plaćanja trošarine, kao i godišnjeg izvješćivanja nadležnog carinskog ureda o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla i obračunatoj trošarini. Odredbe koje uređuju status „malog proizvođača jakog alkoholnog pića“ propisane su člankom 68. Zakona o trošarinama, te člancima 63. i 64. Pravilnika o trošarinama („Narodne novine“, broj 64/2013). Navedeni propisi te Obrazac PUR i Obrazac GI-MP JAP mogu se pronaći na mrežnim stranicama Carinske uprave (www.carina.hr) pod vezom Trošarine i posebni porez. U slučaju potrebe za dodatnim tumačenjima i informacijama „mali proizvođači jakog alkoholnog pića“ u mogućnosti su izravno se obratiti carinskom uredu nadležnom prema adresi svoga prebivališta.

""

Zakon u članku 68. definira pojam malog proizvo ača jakog alkoholnog pića na taj način da se pod „Malim proizvođ ačem jakog alkoholnog pića“ smatra fizička osoba vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakog alkoholnog pića koji proizvodi za vlastite potrebe, i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu. „Malom proizvo đaču jakog alkoholnog pića“ nije dozvoljena prodaja jakog alkoholnog pića. „Mali proizvo đač jakog alkoholnog pića“ (neovisno o tome da li je vlasnik kotla ili kotao unajmljuje kako bi ga koristio za proizvodnju jakog alkoholnog pića) u obvezi je carinskom uredu nadležnom prema svome prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika, i to najkasnije 8 dana prije početka proizvodnje.

Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika podnosi se u 3 primjerka na Obrascu PUR iz Priloga 14 Pravilnika o trošarinama, te je uz istu potrebno dostaviti podatak o mjestu proizvodnje i podatak o volumenu uređaja za proizvodnju alkohola (kotla) koji „mali proizvođač jakog alkoholnog pića“ ima u vlasništvu i/ili koristi za proizvodnju jakog alkoholnog pića. Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika ovjerena od strane ovlaštene osobe nadležnog carinskog ureda smatra se ovlaštenjem za rad „malom proizvođaču jakog alkoholnog pića“, i to s danom upisa u registar trošarinskih obveznika.

Obveza obračunavanja i plaćanja trošarine

„Mali proizvođač jakog alkoholnog pića“ smatra se trošarinskim obveznikom te je u obvezi plaćati trošarinu ovisno o zapremnini uređaja, tj. kotla koji ima u vlasništvu, odnosno koji koristi u proizvodnji jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe.

Trošarina (godišnji paušal) za svaki kotao zapremine do ukljucivo 100 litara iznosi 100,00 kuna, a za kotao zapremnine više od 100 litara iznosi 200,00 kuna.

„Mali proizvođač jakog alkoholnog pića“ sam obračunava trošarinu tijekom obračunskog razdoblja koje je jednako kalendarskoj godini (od 1. siječnja do 31. prosinca) te je u obvezi istu platiti do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. U slučaju da „mali proizvođač jakog alkoholnog pića“ proizvede za vlastite potrebe količinu pića veću od propisane odnosno više od 20 litara čistog alkohola godišnje, dužan je, uz već obračunati godišnji paušal (iznos trošarine obračunat ovisno o zapremini kotla), na razliku obračunati i platiti puni iznos trošarine koji je propisan za etilni alkohol (53 kune po litri čistog alkohola).

Mali proizvo đač jakog alkoholnog pića u obvezi je najkasnije do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti carinarnici nadležnoj prema svome prebivalištu Godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla te obračunatoj trošarini na Obrascu GI-MP-JAP. Navedeni obrazac potrebno je kopirati i svake godine nakon proizvodnje (pa i u slučaju kada nema proizvodnje) do zadanog datuma dostaviti nadležnoj Carinarnici prema mjestu prebivališta trošarinskog obveznika.

Proizvede se npr. 50 litara jakog alkoholnog pića. Tablica T-2 na Obrascu GI-MP-JAP se ispunjava samo u slučaju kada se proizvede jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe preko količine od 20 litara čistog alkohola po domaćinstvu. U tom slučaju trošarina se obračunava samo na količinu preko 20 l a/a.

Količina čistog alkohola u jakom alkoholnom piću utvr đuje se tako da se količina proizvedenog jakog alkoholnog pića pomnoži s postotkom alkohola i podijeli sa 100.
Primjer: Proizvedeno je 50 litara jakog alkoholnog pića jakosti 18 gradi, što odgovara 45 vol. % alkohola (1 grad = 2,5 vol.% alkohola

(50 litara jakog alkoholnog pića x 45 vol.%) / 100 = 22,5 litara čistog alkohola

U Obrazac GI-MP-JAP, u tablicu T-2 se upisuje samo količina od 2,5 litara čistog alkohola, te se na tu količinu obračunava trošarina koja iznosi: 2,5 l a/a x 53 kn/l = 132,50 kn.

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini („Narodne novine“, broj 2/2013), pri uplati obračunatog iznosa trošarine na alkohol, na nalozima za plaćanje u polje „model“ potrebno je upisati broj modela „68“, a u polje „poziv na broj odobrenja“ kao podatak prvi brojčanu oznaku vrste prihoda koja se uplaćuje „1066“ te kao podatak drugi osobni identifikacijski broj (OIB). Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun HR1210010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske.

Mogućnost pečaćenja kotla

Ako mali proizvođač jakog alkoholnog pića – vlasnik kotla najkasnije do 30. lipnja tekuće godine obavijesti nadležni carinski ured da kotao nije u uporabi i zatraži da se isti zapečati u sljedećim poreznim razdobljima ne nastaje trošarinska obveza dok je kotao zapečaćen. Za godinu u kojoj nadležni carinski ured skine pečat ili utvrdi da je pečat bio skinut bez suglasnosti nadležnog carinskog ureda nastaje trošarinska obveza sukladno Zakonu o trošarinama. Ako mali proizvođač jakog alkoholnog pića koji nije vlasnik kotla, već isti ima u uporabi, neće proizvoditi te najkasnije do 30. lipnja tekuće godine o tome obavijesti nadležni carinski ured, za to porezno razdoblje ne nastaje mu trošarinska obveza.

Pečaćenje i skidanje pečata s kotla obavlja nadležni carinski ured na zahtjev i trošak malog proizvo đača jakog alkoholnog pića u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.

Godišnje izvješćivanje

„Mali proizvođač jakog alkoholnog pića“ u obvezi je najkasnije do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti carinskom uredu nadležnom prema svome prebivalištu godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla te obračunatoj trošarini na Obrascu GI-MP-JAP iz Priloga 23 Pravilnika o trošarinama.

PREKRŠAJNE SANKCIJE

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kazniti će se fizička osoba pojedinac („mali proizvo đač jakog alkoholnog pića“) ukoliko počini sljedeće prekršaje:

  • ako nezakonito proizvede, prima, otprema, uveze, unese, preveze, čuva, posjeduje, proda, kupi, pusti u potrošnju trošarinske proizvode ili s njima na drugi način nezakonito raspolaže ili koja sudjeluje u tim radnjama,
  • ako kao trošarinski obveznik ne obračuna ili ne plati trošarinu sukladno propisanim trošarinskim osnovicama i stopama, odnosno u iznosima koji su na snazi na dan nastanka obveze obračunavanja trošarine,
  • ako ne plati trošarinu u propisanom roku,
  • ako kao mali proizvođ ač jakog alkoholnog pića prodaje jako alkoholno piće,
  • ako kao mali proizvođ ač jakog alkoholnog pića pečati kotao na nepropisan način ili neovlašteno skine pečat s kotla,
  • ako kao mali proizvo đač jakog alkoholnog pića carinskom uredu nadležnom prema prebivalištu ne dostavi godišnje izvješće s podacima o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla i obračunatoj trošarini do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu,
  • ako carinskom uredu nadležnom prema sjedištu, odnosno prebivalištu ne podnese prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika, i to najkasnije osam dana prije početka obavljanja registrirane djelatnosti ili drugoga događ aja koji znaci trošarinsku radnju ili ako nadležnom carinskom uredu ne prijavi svaku izmjenu podataka navedenu prilikom prijave za upis u registar trošarinskih obveznika kao i prestanak djelatnosti zbog koje je upisana u registar trošarinskih obveznika u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

Trošarine na plavi dizel

""Imajući u vidu specifičnu situaciju u poljoprivredi, na temelju članka 77. stavka 6. i članka 92. stavka 6. Zakona o trošarinama (»Narodne novine«, broj 83/09.), ministar financija uz prethodno mišljenje ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, donio je Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi. Pravilnik je objavljen u „Narodnim novinama“, br. 1/10. Izmjene, dopune i ispravak Pravilnika objavljeni su u „Narodnim novinama“, br. 44/10., 65/10., 78/10., 131/10., 144/10., 4/11., 44/11., 134/11. i 134/12.

Napominjemo da se radi o pravilniku donesenom temeljem starog Zakona o trošarinama, a isti važi i danas, odnosno važit će do eventualne zamjene novim pravilnikom.

Pravilnikom se propisuje sadržaj, oblik i način korištenja obrazaca za kontrolu potrošnje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi i kartice „Gorivo za poljoprivredu i ribarstvo“ (u daljnjem tekstu: kartica goriva), te označavanje i bojanje plinskog ulja. Propisuju se i pokazatelji prava na godišnju potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom na koje ostvaruju pravo korisnici izravnih plaćanja u poljoprivredi radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti, definirani prema posebnim propisima, te korisnici prava na potrošnju plinskog ulja za namjene u ribarstvu. Člankom 2. navedenog Pravilnika definirano je sredstvo kojim se boji plinsko ulje Plinsko ulje, i to tako da do 31. prosinca 2013. godine isto mora biti obojano plavom bojom C.I. Solvent Blue 35, te mora biti označeno propisanim indikatorom. Plinsko ulje obojano plavom bojom mora sadržavati indikator C.I. Solvent Yellow 124 (N-etil-N-2– (1-izobutoksietoksi) e t i l – 4 – ( f e n i l a z o ) anilin) u količini ne manjoj od 6 mg/l a ne većoj od 9 mg/l (u daljnjem tekstu: plinsko ulje obojano plavom bojom). Količina i prisutnost indikatora određuje se prema normi HRN 1110. Označavanje plinskog ulja može se vršiti samo u trošarinskom skladištu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta kojem je u odobrenju za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i trošarinsko skladište odobreno i označavanje plinskog ulja za namjene iz članka 77. Zakona, i koji u svom skladištu ima postrojenja prikladna za doziranje i miješanje. Doziranje sredstva za označavanje iz ovoga članka utvrđuje se instrumentom za ispitivanje količine indikatora za označavanje, koji mora biti tehnički pregledan i ovjeren od strane tijela nadležnog za mjeriteljstvo, te odobren i po potrebi plombiran od strane carinarnice nadležne prema lokaciji trošarinskog skladišta, osim ako nije provedivo ispitivanje označenog plinskog ulja u akreditiranom laboratoriju prema HRN EN ISO 17025 sukladno metodi navedenoj u stavku 2. ovoga članka. Skladištenje plinskog ulja obojanog plavom bojom iz stavka 1. ovoga članka mora se obaviti na način kojim se osigurava da drugi proizvodi ne utječu na neutraliziranje sredstava za označavanje. Prije otpreme iz trošarinskog skladišta plinsko ulje obojano plavom bojom mora biti označeno propisanim indikatorom i obojano plavom bojom sukladno stavku 1. ovoga članka. Plinsko ulje obojano plavom bojom iz stavka 1. ovoga članka koje se uvozi, mora biti propisno označeno. Prilikom uvoza mora se za označeno plinsko ulje priložiti potvrda inozemnog dobavljača o vrsti i količini tvari za označavanje, ovjerena od strane nadležnog tijela. Ako se ne priloži potvrda ili na neki drugi način se ne dokaže da je uvezeno plinsko ulje propisno označeno, isto će se smatrati neoznačenim.

Evidencija i nadzor potrošnje

""Odredbama članka 3. propisana su sredstva kojima se evidentira i nadzire potrošnja plinskog ulja za namjene određene ovim Pravilnikom, a ista se provodi putem
● Obrasca za kontrolu potrošnje plinskog ulja obojanog plavom bojom za pogon poljoprivrednih strojeva i registriranih vozila za prijevoz pčela (u daljnjem tekstu: Knjižica goriva za poljoprivrednike),
● Obrasca za kontrolu potrošnje plinskog ulja obojanog plavom bojom za pogon plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov na moru, te plovila i strojeva u akvakulturi,
● Kontrolnika izdanih Knjižica goriva za poljoprivrednike i Knjižica goriva za ribolov i akvakulturu,
● Kontrolnika potrošnje plinskog ulja obojanog plavom bojom i Evidencije o kupcima plinskog ulja obojanog plavom bojom.
Obrasci iz stavka 1. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Kontrola potrošnje plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi nakon preuzimanja kartice goriva, provodi se putem Kartice goriva i Evidencije o kupcima plinskog ulja obojanog plavom bojom koji gorivo nabavljaju radi daljnje prodaje.

""Člankom 4., 5. i 6. propisan je sadržaj i oblik Kartice goriva kako slijedi: Karticu goriva korisnicima prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom u poljoprivredi izdaje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja), a korisnicima prava u ribarstvu nadležno tijelo koje je izdalo povlasticu za ribolov ili povlasticu za uzgoj odnosno povlasticu za akvakulturu. Kartica goriva izrađuje se sukladno standardu ISO/IEC7810 od PVC materijala, formata ID1, veličine 85,6 x 53,98 mm, individualiziran sukladno standardu ISO/ IEC 7813, te u uvjetima primjene standarda ISO/IEC 27001 potvrđen certifikatom. Prednja strana kartice iz stavka 1. ovoga članka otisnuta je horizontalno u bijeloj, zelenoj i tamnoplavoj boji, a poleđina u tamnoplavoj boji, te sadrži magnetnu traku crne boje. Podaci se na kartici upisuju mehaničkim utiskivanjem. Na prednjoj strani kartice goriva iz članka 5. ovoga Pravilnika, od vrha prema dnu tiskan je sljedeći sadržaj: Republika Hrvatska i grb Republike Hrvatske, logotip ministarstva nadležnog za poljoprivredu i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Gorivo za poljoprivredu i ribarstvo, OIB korisnika prava, MIBPG/CFR broj, Broj kartice goriva korisnika prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi, Kratki naziv korisnika prava i broj Agencije za plaćanja, odnosno nadležnog tijela koje je izdalo povlasticu za ribolov ili povlasticu za uzgoj odnosno povlasticu za akvakulturu. Na poleđini kartice iz stavka 1. ovoga članka nalazi se magnetna traka i tekst sljedećeg sadržaja: „ Kartica je vlasništvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Molimo nalaznika kartice da ju uruči uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ili najbližoj poslovnici FINA-e. Način ostvarivanja propisan je odredbama sadržanim u članku 7. Pravilnika kako slijedi: Za namjene u poljoprivredi pravo na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom korisnici ostvaruju na temelju podnesenih zahtjeva za izravna plaćanja u prethodnoj ili tekućoj godini sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. Korisnici iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom i to kao pravo obračunato po površini, za stoku ili kao paušalno pravo.

Pravo obračunato po površini i za stoku ostvaruje se:

  • za voćnjake, vinograde, duhan i povrće u sustavu izravnih plaćanja u količini 300 litara po ha,
  • za livade i pašnjake u sustavu izravnih plaćanja u količini 50 litara po ha,
  • za ostale poljoprivredne površine u sustavu izravnih plaćanja u količini 150 litara po ha,
  • za tovnu junad u sustavu izravnih plaćanja u količini 20 litara po grlu,
  • za tovne svinje u sustavu izravnih plaćanja u količini 4 litre po grlu,
  • za krmače u sustavu izravnih plaćanja u količini 40 litara po grlu,
  • za mliječne krave u sustavu izravnih plaćanja u količini 130 litara po grlu,
  • za krave dojilje i krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju u sustavu izravnih plaćanja u količini 90 litara po grlu,
  • za koze u sustavu izravnih plaćanja u količini 10 litara po grlu

Paušalno pravo ostvaruje se u količini 450 litara po poljoprivrednom gospodarstvu, a mogu ga ostvariti korisnici koji su u prethodnoj ili tekućoj godini podnijeli zahtjev za izravna plaćanja u biljnoj proizvodnji ili u stočarstvu sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. Količine prava po poljoprivrednom gospodarstvu za svaku godinu obračunavat će se na temelju odabira obračuna prava iz stavka 3. ili stavka 4. ovoga članka, koje je poljoprivredno gospodarstvo koristilo u prethodnoj godini. U slučaju da poljoprivredno gospodarstvo želi promijeniti način obračuna prava iz stavka 3. ili stavka 4. ovoga članka može u razdoblju od 1. siječnja do 28. veljače podnijeti zahtjev Agenciji za plaćanja. U slučaju promjene načina obračuna prava iz stavka 6. ovoga članka korisniku će se količine utrošene od 1. siječnja do trenutka promjene oduzeti od novo obračunatog prava. Korisnik koji se odlučio za obračun prava iz stavka 3. ovoga članka može ostvariti dodatno pravo na potrošnju ukoliko je u tekućoj godini podnio zahtjev za izravna plaćanja po površini, za mliječne krave, krave dojilje, krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju ili koze. Dodatno pravo ostvaruje se samo za pozitivnu razliku u broju hektara poljoprivrednih površina, u broju mliječnih krava, krava dojilja, krava dojilja u ekstenzivnom uzgoju i koza navedenih u stavku 3. ovoga članka za koje je podnio zahtjev za izravna plaćanja u tekućoj godini u odnosu na stanje u zahtjevu iz prethodne godine, ili ako u tekućoj godini prvi put podnosi zahtjev za izravna plaćanja po poljoprivrednoj površini ili za stoku. Količine dodatnih prava iz stavka 8. ovoga članka po poljoprivrednom gospodarstvu obračunat će Agencija za plaćanja i to do 30. studenoga tekuće godine.

Što ako se gorivo ne iskoristi?

Člankom 8. propisana su ograničenja vezana za odobrene, ali neiskorištene količine plinskog ulja kako slijedi: Korisnik prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi ne može odobreno, a neiskorišteno pravo iz tekuće godine koristiti u sljedećoj godini. Ukoliko su iskorištene količine plinskog ulja korisnika prava veće od odobrenih količina za tekuću godinu, za tu količinu umanjiti će se odobrena količina u sljedećoj godini. Količina plinskog ulja korisnika prava iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veća od 10 litara. Obračun podataka o odobrenoj količini plavog diesela za potrebe ribarstva i akvakulture propisan je člankom 9. Pravilnika, i to tako da podatke o odobrenoj količini plinskog ulja obojanog plavom bojom za ribarstvo obračunava nadležno tijelo koje je izdalo povlasticu za ribolov ili povlasticu za uzgoj odnosno povlasticu za akvakulturu jednom godišnje od 1. siječnja do 28. veljače za tekuću godinu na temelju podataka iz Očevidnika o gospodarskom ribolovu na moru, Izvješća o ulovu, Popisa o akvakulturi, Registra ribarske flote i Očevidnika za uzgoj ribe i drugih morskih organizama i to: 0,25 litara /1kW/1sat rada stroja. Iznimno od stavka 1. ovoga članka podaci o odobrenoj količini plinskog ulja obojanog plavom bojom mogu se povećati za maksimalno 15% za potrebe potrošnje motora pomoćnog plovila upisanog u povlasticu za gospodarski ribolov. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci o odobrenoj količini plinskog ulja obojanog plavom bojom mogu se promijeniti (povećati) za postotak proporcionalan potrebnom povećanju potrošnje, za što je potrebno podnijeti zahtjev nadležnom tijelu koje je izdalo karticu goriva i dokazati odgovarajućom dokumentacijom (koncesija pomorskog dobra, zamjena pogonskog stroja, zamjena plovila, očevidnici). Zahtjev za promjenom podataka o odobrenoj količini plinskog ulja obojanog plavom bojom može se podnijeti u razdoblju od 1. travnja do 1. lipnja te od 1. rujna do 1. studenoga tekuće godine. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo koje je izdalo povlasticu za ribolov ili povlasticu za uzgoj odnosno povlasticu za akvakulturu može obračunavati podatke o odobrenoj količini plinskog ulja obojanog plavom bojom za ribarstvo, i izvan roka određenog u stavku 1. ovoga članka, te izdati karticu goriva u slučaju izdavanja nove povlastice što se mora dokazati odgovarajućom dokumentacijom (rješenje o izdavanju povlastice). Nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka dužno je o novom korisniku obojanog plavom bojom iz stavka 5. ovoga članka i o dozvoljenoj promjeni odobrene količine plinskog ulja obojanog plavom bojom iz stavka 2. i 3. ovoga članka odmah izvijestiti Agenciju za plaćanja. Člankom 11. propisuje se izdavanje dodatnih kartica, i to tako da korisnici prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom odnosno pravne osobe koje u Republici Hrvatskoj posluju na više različitih lokacija u poljoprivredi i fizičke i pravne osobe u ribarstvu mogu zatražiti od Agencije za plaćanja odnosno od nadležnog tijela koje je izdalo povlasticu za ribolov ili povlasticu za uzgoj, odnosno povlasticu za akvakulturu, izdavanje dodatnih kartica goriva uz nadoplatu.

Kupnja goriva

""Pri kupovini plinskog ulja obojanog plavom bojom za pogon poljoprivrednih strojeva, ribarskih plovila, te plovila i strojeva za akvakulturu, korisnik – fizička osoba dužna je prodavatelju uz Knjižicu goriva za poljoprivrednike, odnosno Knjižicu goriva za ribolov i akvakulturu, predočiti i osobnu iskaznicu, a pravna osoba izjavu ovjerenu štambiljem i potpisom, kojom ovlaštena osoba u pravnoj osobi ovlašćuje osobu da u ime i za račun tvrtke kupuje plinsko ulje obojano plavom bojom. Trošarinski obveznik odnosno pravna ili fizička osoba – prodavatelj, pri prodaji plinskog ulja obojanog plavom bojom korisniku toga goriva, dužna je u knjižicu goriva upisati sljedeće podatke: 1. redni broj, 2. datum prodaje, 3. količinu prodanog goriva u litrama, 4. naziv prodavatelja goriva, 5. preostalu odobrenu količinu u litrama, 6. pečat i potpis prodavatelja. Korisnik prava koji je preuzeo karticu goriva dužan je prije kupovine plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi, prodavatelju predočiti: Karticu goriva i identifikacijsku ispravu korisnika prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom propisanu posebnim propisima koja obuhvaća: Iskaznicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili Povlasticu za ribolov ili Povlasticu za uzgoj ili Povlasticu za akvakulturu. Prodavatelj koji prodaje plinsko ulje obojano plavom bojom korisnicima prava dužan je prije prodaje, izvijestiti korisnika prava o raspoloživoj količini, te izvršiti prodaju izravnim utakanjem goriva. Napominjemo da prodavatelj mora zadovoljiti tehničke uvjete vođenja elektroničke evidencije potrošnje plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi, kod odabranog i ugovorenog pružatelja usluge programske potpore vođenja elektroničke evidencije. Odabrani pružatelj usluge vođenja programske potpore elektroničke evidencije dužan je tehničke uvjete javno objaviti na web- stranicama Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Člankom 13. propisana je obveza vođenja evidencija za trošarinskog obveznika, odnosno pravnu ili fizičku osobu prodavatelja, koji prodaje plinsko ulje obojano plavom bojom. Prodavatelj je dužan voditi Evidenciju o kupcima (Obrazac EKG). U Evidenciju

Prethodni članakKrtičina torta
Sljedeći članakOtvaranje tržišta Bliskog istoka za goveda i ovce podrijetlom iz Republike Hrvatske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.