I dok je, zbog nedostatka sustava za natapanje, većina poljoprivrednika bespomoćna u uvjetima ovogodišnje ekstremne suše, tvrtka Impuls – comerc će zahvaljujući najvećem sustavu za natapanje u Hrvatskoj spasiti od suše urod jabuka i krušaka, o čemu su se za svog posjeta Trnjanima krajem kolovoza osvjedočili predsjednik Vlade Zoran Milanović i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Spašen najmoderniji nasad
U podizanje novih nasada, suvremeni sustav natapanja i zaštitih mreža na 200 ha tvrtka je investirala 20 milijuna eura. Iako je zahvaljujući natapanju od suše spašen najveći i najmoderniji nasad jabuka i krušaka u Europi, travanjski mraz je prouzrokovao štetu od čak 20 milijuna kuna.
– Naša je cijela plantaža pokrivena sustavom natapanja ‘kap po kap’, kao i antifrost zaštitom, no taj sustav štiti do temperatura -7 Celzijevih stupnjeva, a 10. travnja pred jutro je zabilježena temperatura od -11,4 Celzijeva stupnja. Štete od mraza su nam oko 85 posto, a osiguranje ne pokriva štetu od mraza, dok osiguranje od suše uopće nije isplativo – upozorio je na gorući problem voćara Željko Blaškić iz Impuls – comerca.

Pokrivanje štete od svih elementarnih nepogoda
Promjene u tom smjeru najavio je ministar Jakovina, kazavši da se kreće u sustavno rješavanje kompletnog modela osiguranja. – Napravit ćemo vrstu police koja će pokrivati sve elementarne nepogode te sasvim drugi pristup i nas kao države i jedinica lokalne samouprave, ali i nužnost uključivanja što većeg postotka proizvođača, bar onih u sustavu poticaja. Uzor nam treba biti Austrija gdje je osigurano oko 80 posto poljoprivrednih površina i proizvodnje, dok je u sustavu osiguranja u Hrvatskoj jedva četiri posto poljoprivrednih površina – rekao je resorni ministar podsjetivši da je u ovogodišnjem proračunu za sufinanciranje osiguravajuće premije osigurano 27 milijuna kuna.

Reprogram kredita
Govoreći o ublažavanju posljedica katastrofalne suše, ministar Jakovina je obećao mogućnost reprograma i odgode HBOR-ovih kredita, oslobađanje od plaćanja zakupnine za poljoprivredno zemljište kao i isplatu preostalog dijela poticaja u iznosu od gotovo 400 milijuna kuna u iduća dva do tri tjedna. Također je u pripremi sustav obrade poticaja tako da svi zahtjevi za 2012. godinu budu obrađeni do kraja godine, kako bi se s isplatom poticaja, u iznosu od gotovo dvije milijarde kuna, krenulo već u siječnju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVoće od ploda do smočnice
Sljedeći članakŠpinat – isplativost uzgoja
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.