Biologija
Zbog velikih šteta koje ova gljivična bolest može napraviti u vinogradima, njezin život je vrlo dobro proučen. Zna se da gljivica Plasmopara viticola, odgovorna za plamenjaču vinove loze, prezimljuje na prošlogodišnjem zaraženu lišću, u obliku dobro oklopljenih zimskih spora. U proljeće, kada se stvore povoljni uvjeti (prosječna temp. tijekom dva dana viša od 12°C, kiša više od 11mm, lišće 3-5cm), zimske klice bolesti sazrijevaju. S kapljama kiše dolaze na lišće vinove loze, prklijaju, ulaze u zelene biljne organe u kojima nastaje tzv. primarna infekcija. U napadnutom lišću ili drugim zelenim organima loze, peronospora ima svoj nevidljivi tijek bolesti (inkubacija). On ovisi isključivo o temperaturi. Inkubacija, vrijeme od ulaska bolesti (infekcije) do pojave simptoma, može biti od 4-18dana.
Upravo inkubacijsko vrijeme vinogradarima predstavlja najveću nepoznanicu. Često se nemalo iznenade kada se za hladnih proljeća bolest javi desetak ili više dana nakon kiše, koja ju je uzrokovala. Nakon završetka toga nevidljivog života peronospore – inkubacije, na lišću se javljaju uljane mrlje. One se na naličju lista, za toplog i vlažnog vremena prekriju bijelom prevlakom. Ova prevlaka predstavlja mnoštvo klica bolesti (konidije) koje izazivaju nove (sekundarne) napade bolesti. Kiša ili vlažni vjetar raznose konidije na nove listove i mlade grozdiće. Gdje one klijaju u kapljicama vode i nastaje nova infekcija. U svemu ovome daleko je najvažnija uloga kiše, pa je često pravilna prognoza od najvećeg značaja za borbu protiv peronospore. Tijekom sezone, ovisno o klimatskim uvjetima, u vinogradu se može javiti više napada. Oni se često preklapaju otežavajući obranu od ove bolesti.
Zaštitne mjere
Zaštita od peronospore mora biti preventivna, što znači da zeleni organi vinove loze moraju biti poprskani odgovarajućim fungicidima prije kiše koja donosi bolest. Prskanja vinograda nakon kiše, pa čak i ako se koriste najbolji sistemici, od male su koristi. Iz navedenog se podrazumijeva da se prava zaštita protiv peronospore mora prvenstveno oslanjati na vremensku prognozu. Osim vremenske prognoze, u zaštiti se mora uvažavati činjenica o mogućoj pojavi i intenzitetu bolesti u vinogradu. O fungicidima koji se koriste u zaštiti, te posebice o kakvoći prskanja. Prognoza jačih kiša, osobito ako su u vinogradu već simptomi bolesti, od najvećeg je značaja. Osobito u doba jakog porasta loze. Podrazumijeva se da se vinogradi moraju dobro poprskati prije moguće kiše.
Iako jača kiša može oprati naneseni pripravak s površine zelenih organa vinove loze. Najvažnije je da će fungicid spriječiti razvoj novog vala bolesti. Pojava bolesti na lišću i grožđu vinogradarima mora biti znak za uzbunu. Zato jer kad se bolest jednom utvrdi, uz najbolja prskanja i upotrijebljene pripravke, lako se može proširiti po cijelom vinogradu. Poznato je da gljivica peronospore najčešće ulazi s naličja lista. Pri prskanju treba nastojati kvalitetno poprskati obje strane lišća i sve druge zelene organe. Stoga prednost treba dati prskalicama koje mogu dobro okretati lišće.
