Zbog visokih temperaturnih zahtjeva i relativno duge vegetacije od sadnje do berbe (100 do 150 dana bez mraza i minimalnim temperaturama iznad 10 °C), obvezno se razmnožava vegetativno iz presadnica uzgojenih u grijanom zaštićenom prostoru. Presadnice su ustvari izbojci razvijeni iz spavajućih pupova korijena.
Presadnice batata moguće je proizvesti i kulturom tkiva, ali je za takvu proizvodnju potrebno osigurati odgovarajuću opremu i prostor. Osim presadnicama, batat se može razmnožavati i sjemenom (najčešće u oplemenjivačke svrhe; sjeme u našim uvjetima ne sazrijeva), te reznicama (u krajevima sa stalnom temperaturom iznad 20 °C).

Presadnice batata iz gomolja

Uzgoj presadnica može započeti već u drugoj polovici veljače izborom zdravih i neoštećenih gomolja. Mase 100 do 150 g, koji se postavljaju u drvene ili plastične sanduke i do pola (3 do 4 cm) zatrpaju supstratom za proizvodnju presadnica. Po m2 se posadi do 100 gomolja tako da se međusobno ne dotiču. Sanduci s gomoljima se smještaju u grijani plastenik u kojem se temperatura održava na 25 do 30 °C. Relativna vlaga zraka na 90 do 95 %. Također, supstrat u sanducima je potrebno održavati vlažnim. Dva do tri tjedna nakon sadnje počinje izbijanje izbojaka iz spavajućih pupova.

Kad izboji razviju 3 do 4 lista otkidaju se ili režu škarama. Nakon toga, na istim mjestima tjeraju novi izboji koji se otkidaju u 3 do 4 navrata. Po m2 se može dobiti 800 do 900 izboja.

Otkinuti izboji se također sukcesivno u više navrata presađuju (pikiraju) u polistirenske kontejnere sa 84 ili 104 lončića u kojima se ukorjenjuju. Ukorjenjivanje traje 20 do 30 dana. To znači da su presadnice spremne za sadnju na otvoreno oko 2 mjeseca nakon sadnje gomolja.

presadnice batata

Sadnja presadnice batata

Sadnja na otvorenom planira se kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, što je u kontinentalnom dijelu Hrvatske oko 15. svibnja. Dok u mediteranskom dijelu oko 15. travnja, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. U kontinentalnoj Hrvatskoj se koristišti crna PE-folija, dok se u mediteranskom dijelu može koristiti i bijela zbog visokih ljetnih temperatura. Malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korijena sprječava rast korova, koji bi mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena. Tijekom vegetacije potrebno je međuredno suzbijanje korova (između folija), dok se vriježe posve ne razrastu.

Za 1 ha je ovisno o razmaku sadnje potrebno 20.000 do 27.000 presadnica. Sadnja se najčešće obavlja na razmak 1,2 m x 0,3-0,4 m. Na uzdignute gredice, pokrivene polietilenskim (PE) malčem i postavljenim sustavom za natapanje kapanjem. Time se poboljšavaju uvjeti uzgoja i olakšava berba batata.

Neposredno prije sadnje na PE-malč foliji se izbuše rupe na navedene razmake i presadnice se sade. Nakon sadnje presadnice je potrebno zalijevati (navodnjavati) 3 do 4 dana tako da se što prije dobro ukorijene. Za ravnomjeran rast potrebno je oko 25 mm vode tjedno. Tehnološka zrelost korijena nije izrazito određena. S berbom (vađenjem) se može započeti već 90 dana nakon sadnje. Dobar je znak zrelosti korijena pojava bijelog gustog soka na presjeku vriježe.

 

Prethodni članakAGRO ARCA ove godine u Trilju, prijave otvorene sve do 1. svibnja!
Sljedeći članakZaštita oraha od žutonarančaste mahovine
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.