Šparoga (Asparagus officinalis) je vrlo popularna i zdrava biljka, puna vitamina i minerala, a siromašna ugljikohidratima. Za pretilost idealna namirnica, a na europskom je tržištu prisutan njezin manjak, pa ima svoje tržište.
Postoji bijela i zelena šparoga, a glavna razlika je u drugačijem načinu uzgoja i različitim nutritivnim vrijednostima. Bijele šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi se izdanci nesmetano razvijali. S obzirom da se bez svjetlosti ne stvara biljni pigment (klorofil) izdanci ostaju bijeli.
Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina. Ima veliku nutritivnu vrijednost zbog bogatog sadržaja minerala i vitamina, a malu energetsku vrijednost. Europsko tržište preferira bijele šparoge dok se u ostalim krajevima više uzgajaju zelene.
Trajni nasad
Šparoga je trajni nasad, kada se jednom posadi, iz iste sadnice biljka će rasti 12 godina. Nakon toga, sadnja se mora preseliti na drugu oranicu, jer i tu treba poštovati plodored. OPG Tatjana Barić nalazi se u Andrijaševcima gdje obrađuju 140 ha zemlje: oko 22 ha kukuruza, isto toliko pšenice, oko 12 hektara pivarskog i stočnog ječma, 30 ha šećerne repe i 30 ha soje. Pšenicu ne siju zbog cijene, nego zbog plodoreda. Na 7 ha je šparoga koju namjeravaju proširiti.
– OPG postoji od 1984 god, kada je moj otac Milan bio nositelj. Budući da tad nisam radila, 2005. g tata je OPG prebacio na mene i od tada redovito plaćam sve obaveze. Sama sam, a od roditelja imam podršku i savjete i hvala im na tome. Osim mene, jedan radnik je prijavljen cijele godine, a dvoje rade po potrebi na vaučere. U sezoni šparoga sam imala oko 30 radnika, a kasnije u kopanju soje repe i šparoga 15 radnika…svi su radili na prijavu.
-U ratarstvu smo neiskorišteni jer radimo možda mjesec dana u proljeće i mjesec dana ujesen, pa smo se zato odlučili orijentirati na neke druge kulture. Planirali smo posaditi samo 4,5 hektara sa šparogama pa su nas savjetovali da nam je potrebno tri kilograma sjemena za tu površinu. Uzeli smo talijansko sjeme sorte Marry Washington i Argentino te uzgojili vlastite sadnice. Sve su se sadnice primile, pa smo na kraju imali previše rasade koju nam je bilo žao baciti i tako smo završili na 6,6 hektara nasada šparoga, kaže Tatjana. Ohrabrena ovim početnim uspjehom u dogledno vrijeme planira povećati površine pod ovom kulturom na 10 hektara.
Dogovoren otkup
– U proljeće 2015. posadili smo prvih pola hektara, a prošle godine i dodatnih 6 hektara. U prvoj berbi se išlo na kraće razdoblje berbe, do tri tjedna, da se biljka previše ne iscrpi. No, već sljedeće godine berba je bila 6-7 tjedana i prinos od 10 do 13 tona. Prvi su dani berbe bili teži jer smo morali “otkriti” kako doskočiti procvjetavanju. Naime, šparoga voli više temperature i čim je toplije ona brže raste, pa smo morali brati i prijepodne i poslijepodne, da nam ne “pobjegne”. Unatoč tome, u onim toplim danima izgubili smo gotovo tonu šparoge u I. klasi, kaže Tatjana.
Pojašnjava kako je to ona šparoga koja ima zatvoren pup i stabljiku veličine 24 cm. Računa da će ukupno ove godine ubrati do šest tona, jer ne želi iscrpiti šparogu, iako su novci “slatki”, kaže, treba misliti na budućnost. Naime, ovo je višegodišnja kultura čija je eksploatacija 12 do 15 godina, a po nekima i 17. Optimum u berbi postiže se između pete i sedme godine, a tada berba traje mjesecima – pojasnila je Tatjana, koja je već dogovorila otkup šparoga s PIK-om Vinkovci. Njima i inače prodaju žitarice, dok im Županjska Sladorana otkupljuje šećernu repu. Za uzgoj šparoge dobijaju poticaj kao za povrće, oko 4000 kuna po hektaru. Razmišljaju i o prelasku na ekološki uzgoj, ali još nisu sigurni hoće li se moći nositi sa zaštitom. Kao prvi korak u tom smjeru već su ove godine izostavili kemijsko suzbijanje korova koje su obavili lani.
