Svakodnevno smo izloženi medijskim porukama o važnosti magnezija za ljudski organizam. Konzumacija magnezija kao dodatka prehrani ne smije i ne može biti supstitucijska, već kao nadopuna prehrani i preventiva zdravlju organizma, uz prethodne konzultacije sa obiteljskim liječnicima ili nutricionistima.

Magnezij spada u esencijalne tvari, organizam ga sam ne može proizvoditi, a sudjeluje u preko 600 procesa u tijelu, i bez njega ljudski organizam ne bi mogao funkcionirati.

Uravnotežena prehrana najbolji je izvor magnezija, odnosno prehrana cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama (npr. bundevine), povrćem (špinatom i rajčicama), voćem –  naročito sušenim, nekim vrstama riba i tamnoj čokoladi.

Da bi ga kao i druge minerale unijeli u naš organizam u dovoljnim količinama, biljka ga mora usvojiti u svojim fotosintetskim procesima, sunčeva energija + neorganska neživa tvar tvori organsku živu tvar.

Mg spada u neophodne (esencijalnih 17) elemente, i to u grupu neophodnih makroelemenata (10), važnih za ishranu bilja.

Po kemijskim svojstvima zemnoalkalni je metal, a prema porijeklu, količini i funkciji sekundarni, zajedno sa kalcijem i sumporom. Po Mengelu & Kirkby spada u 3. grupu elemenata važnih za biokemijske reakcije i fiziološke funkcije biljaka, odnosno ima nespecifične funkcije u uspostavljanju osmotskog tlaka, specifične funkcije u enzimatskoj aktivaciji, bilanciranju aniona, kontroli permeabilnosti (membranskoj propusnosti) i elektrokemijskih potencijala u biljci.

Magnezij je dvovalentni ion koji izravno utječe na plodonošenje, odnosno slično fosforu magnezijem su bogati reprodukcijski organi. Koliko će magnezija biljka usvojiti ograničeno je količinom ostalih kationa, tj.  antagonizmom (nepodnošljivošću)  minerala, pH reakciji tla i opskrbljenosti tla hranjivima.

Do antagonizma dolazi u tlima gdje hranjiva nisu izbalansirana. Magnezij je antagonist sa kalcijem, kalijem i amonijem (NH₄) u alkalnim tlima, te sa H+ ionima u kiselim tlima. Mg je znatno pokretljiviji element, pa Ca mora biti puno više  da bi došlo do antagonizma. U tlu je poželjno da sadržaj K₂O prema MgO ima omjer 2,5 – 3 : 1, jer kod viših količina kalija dolazi do smanjenoga usvajanja Mg iz tla. Antagonizam se javlja i pri suvišku kalcija i mangana.

Dostupnost magnezija je iz silikata i alkalnih minerala, kao i magnezita i dolomita CaCO₃xMgCO₃, čijom razgradnjom se oslobađa Mg koji se može vezati na adsorpcijski kompleks tla ili prijeći u vodenu otopinu tla, a dostupnost također ovisi o mikrobiološkoj aktivnosti tla, te ispiranju iz zone korijena i iznošenja prinosom. Dobiva se i iz mora gdje je treći element po količini.

Radi maglice morske vode (fumarea) koju stvara i podiže bura te raznaša na otočna flišna polja ili crvenice, svih minerala koji se nalaze u morskoj vodi, obilja sunčanih sati i povoljnih pedoloških prilika, povrće sa otoka ima veći postotak suhe tvari i intezivnija organoleptička svojstva, naravno povrće koje podnosi određeni postotak saliniteta u tlu kao što je rajčica.

Malo je mineralnih gnojiva koja u svojim formulacijama sadrže Mg, stoga je vrlo važna gnojidba organskim gnojivima gdje se mineralizacijom humusa oslobađa Mg.

Nedostatak magnezija očituje se prvo na donjem starijem lišću kao kloroza (razgradnja klorofila), a onda na mlađem lišću kao tipična interkostalna kloroza, mramorne vene sa svijetložutim međužilnim djelovima i kao linijska kloroza. Uslijed jačega nedostatka magnezija list poprima narančastu, crvenu i ljubičastu boju, pojavljuju se nekrotične površine, a žile ostaju zelene, smanjena je fotosinteza i manji je transport škroba iz lista, što za posljedicu ima smanjen intezitet rasta i manji prinos.

Nedostatak magnezija jače se manifestira kod pjeskovitih tala, na tlima kisele reakcije, hladnim i vlažnim uvjetima i tlima sa visokim sadržajem kalcija i kalija.

Suvišak magnezija je rijedak, a manifestira se kroz posebne morfoze, najčešće prerano opadanje plodova.

Dakle, uz prvi postulat pokretanja bilo kakve biljne proizvodnje – analize tla, a zatim osnovne i korektivne gnojidbe prilagođene određenoj biljnoj proizvodnji, daljnja uravnotežena fertilizacija (gnojidba) trebala bi osigurati dovoljno magnezija i ostalih elemenata zdravom tlu i biljci, a onda i u ljudskoj prehrani.

Prethodni članakSumporno-vapnena juha – kako ju pripremiti?
Sljedeći članakKako orezati stupaste jabuke?
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.