Stupaste ili patuljaste jabuke u današnje vrijeme su popularne jer daju plod uobičajene veličine na maloj biljci, a zahtijevaju manje prostora. S obzirom da su patuljaste jabuke izrazito male bujnosti, orezivanje navedenih voćaka je vrlo jednostavno jer ne postoji velika vegetativna masa koji bi se trebala orezati.

Postoje neki općeniti savjeti koji se mogu primijeniti pri svakoj rezidbi, a to je da se uvijek treba odstraniti zaraženo, ozlijeđeno ili osušeno drvo. Također, potrebno je uklanjati sve izbojke koji rastu ispod cijepnog mjesta (podloga). Razlikuju se posebno razvijene stupaste sorte jabuka koje karakterizira postojanje uspravnog kordonca (provodnice) koji je cijelom svojoj dužinom obrastao rodnim pupovima te klasične sorte jabuka cijepljene na slabo bujne podloge (M27 ili M9). Ovisno o skupini navedenih sadnica varira i njihova rezidba.

Stupaste jabuke imaju minimalne zahtjeve za rezidbom te se ona svodi na smanjenje opterećenja urodom prorjeđivanjem rodnih izbojaka iz razloga što naginju alternativnoj rodnosti (jedne godine previše rode, pa druge ne rode itd.). Osim rezidbom, moguće je prorjeđivanjem cvjetova ili plodova (plodova do 40 dana nakon oplodnje) postići zadovoljavajuće opterećenje urodom te spriječiti nastanak alternativne rodnosti.

Jednogodišnje mladice (izbojci dulji od 10 cm), ako se pojave na provodnici koja je u navedenom dijelu obrasla rodnih izbojcima, uklanjaju se u osnovi. Ako provodnica u navedenom dijelu nije obrasla rodnim izbojcima, tada se prikraćuju na 2 do 3 pupa. Na taj način se potiče obnavljanje rodne površine i formiranje na mjestima gdje je odsutna. Zimska rezidba se upotpunjuje zelenom rezidbom kad se postrani izbojci (ako se pojave), koji bi inače radili zasjenu, uklanjaju ili prikraćuju na dva do tri pupa. Vrlo je bitno da se zelena rezidba obavlja krajem lipnja i početkom srpnja, odnosno u vrijeme diferencijacije rodnih pupova. Kod navedenih sadnica armatura, osim pri sadnji u svrhu fiksiranja, nije potrebna jer navedene voćke usprkos slaboj bujnosti imaju dobro razvijen korijenov sustav.

Primjer orezivanja grana

Uzgojni oblici

Kod klasičnih sorti koje su cijepljene na slabo bujne podloge (M27 ili M9), potrebno je obvezno osigurati armaturu jer će s vremenom sigurno doći do iskretanja sadnice ili savijanja izbojaka do tla pod teretom uroda. Postoji veliki broj uzgojnih oblika, no za slabobujnu jabuku najbolji je izbor vretenasti grm (kao i vitko vreteno). Vretenasti grm se u svom osnovnom obliku sastoji od središnje provodnice i spiralno raspoređenih osnovnih grana koje se dalje granaju. Od osnove krošnje prema vrhu duljina se osnovnih grana postupno smanjuje tako da dobro oblikovan vretenasti grm ima stožast izgled krošnje. Vitko vreteno ima prisutne rodne izbojke izravno na provodnici, međutim zbog ogoljivanja donjih dijelova krošnje danas se prakticira modificirano vitko vreteno s tri ili četiri osnovne grane u donjem dijelu krošnje. Ako se sadi sadnica s jednim izbojkom, tada se provodnica skraćuje na 80 cm. Na razgranatim se sadnicama provodnica skraćuje na 40-60 cm iznad najvišeg prijevremenog izbojka. Na voćki smiju ostati samo slabo do srednje bujne mladice položenog smjera rasta i jedna uspravna mladica za produžetak provodnice.

Armatura je obvezna kod sorti koje su cijepljene na slabo bujne podloge

Prijevremeni izbojci iz kojih će se uzgojiti primarne grane za donji dio krošnje treba poviti pod kutom 45 – 65° kako bi imali povoljniji vegetativni rast i oslabili dominaciju vrha krošnje, dok se ostale mladice povijaju pod kutom od 90°. Navedeni izbojci moraju biti spiralno raspoređeni kako bi se izbjeglo zasjenjivanje, a razmak između njih ne smije biti manji od 25 cm. Sva daljnja razgranjenja na primarnim granama (koje smo odgojili iz provodnice) moraju biti po načelu riblje kosti.

Narednih godina provodnica se prikraćuje na 40 – 60 cm iznad zadnjeg razgranjenja te se po istom načelu odgajaju daljnje primarne grane, koje kako idu prema vrhu, trebale bi biti sve kraće. Konačna visina ne bi smjela prelaziti 2,5 m. Kod stupastih sorti jabuke rodni izbojci će se nalaziti izravno na provodnici (vertikalni kordonac) jer te sorte postrane izbojke rjeđe stvaraju. Ako je izbojak dug 7 do 9 cm vertikalnog rasta i ispod mjesta koje je npr. oštetio zec, tada oštećeni izbojak uklonite, a ovaj izbojak neka preuzme dominaciju. Ako je taj izbojak iznad mjesta koje je oštetio zec, tada ga ili uklonite do osnove (ako na provodnici u blizini izbijanja navedenog izbojka postoje rodni izbojci) ili ga prikratite na 2 do 3 pupa (ako na provodnici u blizini izbijanja navedenog izbojka ne postoje rodni izbojci).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVažnost magnezija
Sljedeći članakZanimljive voćke za uzgoj na okućnici
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.