U vinogradarstvu svaka vegetacijska godina započinje rezom u zrelo. Taj zahvat provodi se u doba mirovanja vinove loze. To znači od prirodnog otpadanja lista u jesen, pa sve do početka kretanja vegetacije u proljeće.

Kad se trs vinove loze ne bi orezivao, dolazilo bi, iz godine u godinu, do velikih kolebanja u prinosu grožđa, s povremenim vrlo niskim prinosima. Čak bi se moglo dogoditi da nakon godine s pretjeranim prinosom nastupi godina gotovo i bez grožđa. Neorezivani trsovi davali bi sitnije grozdove i bobice. Grožđe bi, zbog međusobnog zasjenjivanja mnoštva mladica i listova, bilo i znatno lošije kakvoće.

 Korisno je znati

Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci), dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.

Navest ćemo osnovna pravila reza za najčešći mješoviti uzgojni oblik u našim područjima, a to je Guyot.

Smještaj reznika i lucnjeva

Kod odabira reznika i lucnjeva treba se voditi osnovnim pravilom da se s trsa odstranjuju prošlogodišnji izrođeni lucnjevi u potpunosti. S prošlogodišnjeg prigojnog reznika se donja rozgva reže na reznik (2 pupa), a gornja na lucanj (8 – 12 pupova). Kako u prirodi stvari često nisu tako jednostavne, dogodi se da na prošlogodišnjem rezniku nemamo dvije dobro razvijene rozgve. Tad se za lucanj ostavlja prva dobro razvijena rozgva s prošlogodišnjeg lucnja. Postoje i slučajevi kad se na prošlogodišnjem rezniku nije dobro razvila niti jedna rozgva. Tad se kao reznik ostavlja rozgva potjerala iz starog drva. Za lucanj se ostavlja opet prva dobro razvijena rozgva s prošlogodišnjeg lucnja.

U slučaju da se na prošlogodišnjem rezniku nije dobro razvila niti jedna rozgva, a nema ni prikladne iz starog drva, za reznik ostavljamo prvu rozgvu na prošlogodišnjem lucnju, a za lucanj sljedeću dobro razvijenu. Pri tome reznik po smještaju uvijek mora biti ispod lucnja da bi se održala visina uzgojnog oblika. Za lucanj (rodno drvo) se uvijek bira jednogodišnja rozgva koja je razvijena iz dvogodišnjeg drva. Isto tako je važno naglasiti da se na prigojnom rezniku ostavljaju samo 2 pupa. U slučaju većeg broja pupova obično potjerati samo gornji pupovi, pa nam uzgojni oblik nepotrebno „bježi“ u visinu.

Dakle, prije nego što počnemo orezivati trs moramo ga dobro pregledati te se unaprijed odlučiti što ćemo ostaviti za prigojni reznik, a što za lucanj, da nam se ne dogodi da odstranimo prošlogodišnji lucanj, a onda utvrdimo da na prošlogodišnjem prigojnom rezniku imamo samo jednu rozgvu.

Također moramo utvrditi je li trs previše „pobjegao“ iznad prve armaturne žice ili su krakovi „pobjegli“ previše u širinu. U tom slučaju treba pokušati sniziti ili suziti krakove. Ako je trs „pobjegao“ previše iznad prve armaturne žice, na kraku ćemo, ispod ili u visini prve žice, ostaviti i jedan pričuvni reznik. Ako je pak „pobjegao“ u širinu, tad ćemo pričuvni reznik ostaviti na onom djelu kraka gdje nam treba suženje. Sljedeće ćemo godine s pričuvnog reznika donju rozgvu ostaviti za prigojni reznik, a gornju za lucanj. Na taj način ćemo postići korekciju krakova ili visine trsa.

Smještaj reznika i lucnjeva na pravilno orezanom trsu

Isto tako, važna je i debljina rozgve kojoj ćemo ostavljati za lucanj ili reznik. Neupućeni vinogradari često ostavljaju što deblju rozgvu (kao palac), misleći da će ona dati veći urod. Deblja rozgva ima proširene „spužvaste“ provodne snopove, pa prima veće količine vode te zbog toga pupovi pozebu čim temperatura zraka padne ispod -12 do -15°C. Deblja rozgva dat će slabije rodne mladice. Smatra se da je idealna debljina rozgve debljine olovke (8 – 12 mm).

Izvor: Gospodarski kalendar

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak26. Viroexpo
Sljedeći članakSadnja krumpira
Avatar
Viši stručni suradnik na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: utjecaj ampelotehnike i ekoloških uvjeta na fiziologiju vinove loze, biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Mirela Osrečak rođena je 26.10.1980. godine u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2005. godine, a na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zaposlena je od siječnja 2007. godine kao viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine. Znanstveni interes usredotočen je na fiziologiju vinove loze, ampelotehniku, ekologiju vinove loze, stolno grožđe, zdravstvene aspekti grožđa i vina, posebno na biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Aktivno sudjeluje u izvedbi nastave na dva modula dodiplomskog studija, te dva modula diplomskog studija. Kao autor/koautor objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka, kao i sudjelovala na većem broju domaćih znanstvenih skupova i međunarodnim kongresima. Član je Hrvatskog enološkog društva, te Povjerenstva za senzorno ocjenjivanje vina.