Vinogradarima je dobro poznato da su se lozne podloge -“divljake ” počele koristiti tek krajem 19.stoljeća. Nakon što je filoksera (trsov ušenac,žiložder) prenesena iz Amerike. Ova se opasna uš vrlo brzo proširila po čitavoj vinogradarskoj Europi izazivajući masovno propadanje vinograda. Istovremeno se prišlo intenzivnom traženju djelotvornog lijeka ili otpornih vrsta vinove loze. Mnogi francuski, talijanski, njemački i drugi znanstvenici (Couderc,Richter, Ruggeri,Paulsen,Kober,i dr.) posvetili su čitav život kako bi našli najbolje rješenje za zaštitu vinove loze od filoksere. Krajem 19. i početkom 20. st. stvorili su mnoštvo križanaca između pitome i američke loze te između različitih američkih loza.

Zbog neodgovarajuće kvalitete grožđa te drugih nedostataka novostvoreni križanci nisu mogli zamijeniti domaću plemenitu lozu. S druge strane, kemijske i druge mjere zaštite nisu se mogle primijeniti u praksi. Zato je uzgoj vinove loze cijepljenje na lozne podloge ušao u široku praksu praktički kao jedino racionalno rješenje.

Sljedeći članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.