Posljednjih sezona tuča je značajno oštetila mnogobrojna hrvatska vinorodna područja. Naknadno u takvim nasadima primjećujemo porast neželjenih poremećaja koji se, osim uzročnicima apoplektičnog venuća (“eska”), još pripisuju eskoriozi (Phoma), upali kore vinove loza (Botryosphaeria) i sušenju krakova trsa (Eutypa).
Nerijetko se novi nasadi vinograda podižu na položajima koji su donedavno bili šumsko stanište ili uz šume. Zato će učestalost pojave različitih uzročnika propadanja drva u skoroj budućnosti biti svakodnevna briga mnogih vinogradara.
Nedvojbeno s neželjenim klimatskim promjenama raste postotak trsja koje pokazuje netipične negativne promjene na lišću, u porastu mladica ili na presjecima drva. Tako će bolesti žilnog staničja drva kako u europskim vinorodnom područjima također postati značajan problem u našim krajevima.
Crna pjegavost (Phomopsis viticola)
Vinogradarima je krajem zime vrlo poznata crna pjegavost iz porodice Diaporthaceae. Simptomi koje uzrokuju vrste iz ove skupine na vinovoj lozi se očituju u obliku nekroza drvenastih dijelova, izbjeljivanja kore rozgve, odumiranja pupova. Zatim konačno potpunog sušenja i propadanja trsova. Ti znakovi su jako slični bolestima drva vinove loze koje uzrokuju druge fitopatogene gljive (npr. Botryosphaeria, Diplodia, Neofusicoccum, Eutypa, Cylindrocarpon, Phaeomoniella, Phaeoacermonium, Fomitiporia i dr.), što zadnjih godina stvara konfuziju u njihovoj determinaciji, pa time i suzbijanju. Ovom prilikom, pred sezonu rezidbe vinograda, dajemo tablični pregled različitih uzročnika prijevremena propadanja trsja čiji uzročnici gljivična podrijetla prezimljuju u inficiranom trsju, uz opširna opis manje poznate bolesti!.
Sušenje krakova trsa (Eutypa lata)
Sušenje krakova trsa, čiji je uzročnik gljivica Eutypa lata, prvi je put u našoj zemlji dokazana 1983. iz trsja kraj Požege. Naknadno još u vinogradima Istre i nasadima kraj Ludbrega (Cvjetković & Isaković, 1990). Zadnjih godina primjećujemo porast oboljelog trsja koji vjerojatno potječu od ove bolesti, ali ih struka i proizvođači ne prepoznaju. Uzročnik ove bolesti je u svjetskim razmjerima opisan kao jedan od najdestruktivnijih poremećaja drva vinove loze. Naročito u područjima gdje godišnje pada više od 600 mm oborina.
Bolest je naročito raširena u geografskim širinama gdje dominiraju oštre zime (npr. u središnjoj Europi). No isto tako opisuje se u toplijim regijama (npr. mediteranski dio Francuske). Gljivica Eutypa napada 80-tak različitih rodova unutar 27 biljnih porodica. Većina su drvenaste vrste koje obitavaju u šumskim zajednicama. Najvažnije poljoprivredne kulture domaćini ove bolesti su vinova loza, marelica (“gumoza marelice”) i crni ribiz. Na ovim vrstama je opisana još u prvoj polovici 19. st.. Dok u Europi je kao uzročnik odumiranja marelice dokazana još 1965. godine.
