Treba li navodnjavati vinograde na osvojenim krškim područjima? Da, ako se radi o pametnom i preciznom navodnjavanju.

Vodni stres smanjuje stopu fotosinteze (zatvaranje puči i zaustavljanje fotosinteze na neko vrijeme), a time neposredno može imati negativan utjecaj na prinose i na kakvoću grožđa.

Utjecaj na kakvoću grožđa

Naime, osim poremećaja u samom odvijanju procesa fotosinteze, nedostatak vode u tlu utječe na smanjenje rasta lišća vinove loze, odnosno smanjenje lisne površine. Stresni učinak, nastao uslijed nedostatne opskrbljenosti biljke vodom, djeluje nepovoljno na uspostavljanje turgorskog gradijenta, koji je osnovni pokretač asimilata stvorenih fotosintezom, zbog čega je moguć i utjecaj na kakvoću grožđa. To naročito dolazi do izražaja u nasadima gdje vodni stres nastupa brzo. Na mikrolokacijama osvojenih krških područja Dalmacije (primjer Donje polje Jadrtovac, Šibensko-kninska županija) gdje su suha i vruća ljeta, razvoju vodnog stresa u podignutim nasadima vinove loze još dodatno doprinosi izrazito mali kapacitet zadržavanja vode koji je svojstven kultiviranim tlima krša s visokim udjelom skeleta (< 80%). Jedan od glavnih razloga za takvo povećanje je to što je Vlada Republike Hrvatske odobrila velike površine za dugoročni zakup. Nakon sječe šuma, podignuti su novi nasadi vinove loze i maslina, osobito na padinama izloženim suncu i zaštićenim od jakih vjetrova.

""

Krška područja, posebno su raširena duž hrvatske jadranske obale i otoka, i pružaju zaista veliki potencijal za osiguranje obradivih površina. U mnogim dijelovima mediteranskog krša površine su se izravno mijenjale kako bi se poboljšao njihov poljoprivredni potencijal. U posljednja dva desetljeća, više od 5.000 ha krških kamenih terasa i strmih padina meliorirane su drobljenjem kamena kako bi se stvorila veća i ravnija područja za uzgoj, te dobile površine pogodne za poljoprivrednu proizvodnju i to uglavnom za uzgoj vinove lozu i masline.

Povoljni uvjeti za ekološki uzgoj

Krška područja hrvatske obale imaju korist od mediteranske klime s toplim do vrućim i suhim ljetima te čestim vjetrovima, uvjetima koji podupiru ekološki uzgoj vinove loze. Prosječna godišnja količina oborina u tom područja u rasponu od 557 mm do 1200 mm je prilično neravnomjerno raspoređena tijekom godine, a najsuše je od svibnja do rujna.

U skeletoidnim i šljunčanim tlima oborine se brzo procjeđuju kroz slojeve tla. Stoga, nedostatak vlage može biti važan izvor rizika za održivi uzgoja vinove loze u tim područjima.

Slatka voda krša predstavlja daleko najznačajniji izvor pitke vode i njena upotreba za navodnjavanje posebno je neodrživa. Štoviše, neujednačen volumen i velika dubina krških karbonatnih vodonosnika često čine bušenje bunara i crpljenje vode teškim i vrlo skupim. U području koje ima ograničene vodne resurse, kao što je jug Hrvatske i mediteranski dio Europe u cjelini, intenzivno se traže mogućnosti kojima bi se poboljšala učinkovitost korištenja vode. Preciznim navodnjavanjem se očekuje da će se povećati i korištenje resursa i ekonomska učinkovitost, zato što je cilj usklađivanje količine primijenjene vode sa stvarnim potrebama usjeva u svakom pojedinom dijelu poljoprivredne parcele te posljedično smanjenje troškova resursa i /ili povećanje prinosa. Okvirna politika EU postavlja velika očekivanja spram tehnologija koje će poboljšati učinkovito korištenje vode. Europska komisija naglašava «tehnološke inovacije u području voda, s obzirom da će učinkovito korištenje voda biti sve važniji čimbenik konkurentnosti».

Precizno navodnjavanje

Iskazani interes za uvođenje sustava precizne poljoprivrede i navodnjavanja u trajnim nasadima (pr. vinove loze i masline) od strane gospodarskih subjekata, ali i županijskih tijela, ne samo da su sukladni provedbi Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH, već su neizostavna mjera za održivost podignutih nasada i planiranja novih. Neke od važnijih mjera su uvođenje preciznog sustava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i gospodarenje mjerom navodnjavanja (programiranje i kontrola sustava navodnjavanja). Znatnu potporu preciznoj poljoprivredi može pružiti primjena inovativnih tehnologija (zemaljski i zračni senzori te prijenosni senzori za rad u stvarnom vremenu za prikupljanje podataka). Time se omogućava analiza više-senzornih rezultata, te lokalna kontrola gospodarenja poljoprivrednim zemljištem kako bi se kompenzirale specifične varijabilnosti agroekosustava. Mogućnosti snimanja spektralnog otiska prenosivim spektroradiometrima za in situ i proksimalna snimanja te sa zrakoplovnih i svemirskih platformi za daljinska istraživanja, daju osobit značaj spektroskopiji za svrhe motrenja i digitalnog kartiranja tla. Svaka termalna fotografija automatski je popraćena s odgovarajućom fotografijom u vidljivom spektru radi bolje analize i jasnije dokumentacije Metoda praćenja i dobivanja informacija u posljednjih 40-ak godina postaje sve prisutnija, a naročito zadnjih godina. Daljinskim istraživanjima mogu se na relativno jeftin način dobiti precizne informacije o poljoprivrednim područjima. Isto tako cilj daljinskih istraživanja je da se takve informacije dobiju na brz način. Prikupljene informacije potrebno je analizirati, a ujedno i kalibrirati terenskim mjerenjima. Brojne su mogućnosti koje pružaju daljinska istraživanja. Stalnim monitoringom moguće je praćenje stanja usjeva, rano otkrivanje i utvrđivanje problema, a samim time i pravovremeno poduzimanje raznih mjera popravka. Obrađivanjem satelitskih snimaka i njihovom interpretacijom bave se brojni znanstvenici diljem svijeta. Tako je primjerice skupina znanstvenika iz Španjolske izvela pokus mjerenja parametara (temperatura krošnje, temperatura zraka i deficit tlaka pare) iz zraka uz pomoć bespilotne letjelice. Naime, oni su podatke iz zraka obrađivali s mjerenjima na tlu te na taj način napravili bazu podataka za stres kulture izazvan nedostatkom vode. Uz pomoć računalnih programa i aplikacija, kojih je danas sve više, korisnicima omogućuju konstantan uvid u stanje usjeva jednostavnim načinom, spajanjem na internet ili putem mobilnih aparata. Ovakav način bio bi izvrstan, ne samo zbog kontrole, već zbog dobivanja baze podataka koja bi bila korisna mnogim vlasnicima vinogradarske proizvodnje. Takav tehnološki razvoj navodnjavanja obuhvatit će senzore i komunikacije, inteligentne sustave i mehanizme za učinkovitu primjenu vode i hranjivih tvari, kao i načine za uključivanje svih tih elemenata u automatizirane sustave. Precizna poljoprivreda različito se definira, kao precizni uzgoj ili kao usklađivanje biljnih inputa s njihovim potrebama na lokalnoj razini. Termalni vizualni/ grafički podaci, dobiveni fotografiranjem usjeva iz zraka s digitalnom termalnom kamerom, pokazali su se vrijednim za planiranje rasporeda navodnjavanja, povećanje učinkovitosti korištenja vode. Ovi senzori se koriste u kombinaciji s GPS prijemnikom, mogu procijeniti teksturu tla, vlažnost i sadržaj hraniva. Zbog složene prirode poljoprivrednih sustava, senzorna tehnika koja pruža informacije o jednom parametru ima znatno ograničenu primjenu. Stoga su odnedavno, istraživanja usmjerena na razvoj novog pristupa senzorskim istraživanjima tla i vegetacije koji se temelji na kombinaciji nekoliko senzorskih tehnika kojima bi se dobio cjelovitiji prikaz analiziranog područja.

""

Najveća prepreka u provedbi preciznog navodnjavanja proizlazi iz poteškoće definiranja točne lokalizirane primjene vode. Znatna pomoć može biti korištenje mobilnih senzora koji imaju mogućnost automatskog prikupljanja podataka o stanju tlu i usjevu pri visokoj prostornoj rezoluciji. Niz takvih senzora već su dostupni za mjerenje sadržaja vlage tla, potreba biljaka za vodom ili mjerenje reakcije usjeva.

Analiza

Vinova loza je kultura koju nije moguće intenzivno uzgajati bez navodnjavanja. Cilj navodnjavanja je ostvarivanje stabilnijih prinosa uz povećanu kvalitetu, te dugoročnu dobit. Ostvarivanjem dugoročne dobiti profitirali bi vlasnici, ali i cijela zajednica (misleći pri tome na problem naseljavanja ruralnih područja, ovakvim ozbiljnim projektima ostvaruju se nove mogućnosti, radna mjesta i bolji životni uvjeti). Analiza troškova vezana za navodnjavanje, odnosi se na troškove prilikom izgradnje sustava za zahvat i distribuciju vode, te za troškove održavanja sustava. Analiza koristi odnosi se na analizu ostvarivanja prinosa s i bez navodnjavanja. U pokusnom istraživanju stopa fotosinteze lista vinove loze bila je najniža na varijanti bez navodnjavanja (kontrola), a najviša na varijanti s navodnjavanjem od 100% ET. S povećanjem dodanih količina vode navodnjavanjem, dolazi do statistički značajnog smanjenja vodnog stresa. Utvrđene su i značajne razlike u mehaničkom sastavu grozda između navodnjavanih varijanti i kontrole. Značajno veći udio mesa (soka) u moštu zabilježen je kod svih navodnjavanih varijanti što ujedno znači i veći randman, odnosno viši stupanj iskoristivosti sirovine. Najmanja prosječna masa grozda izmjerena u kontroli, statistički značajno je manja od bilo koje navodnjavane varijante. Najniža prosječna masa jedne bobice zabilježena kod varijante bez navodnjavanja, a najviša kod varijante s najvećim intenzitetom navodnjavanja. Manja rodnost pupova u kontrolnoj varijanti zasigurno je imala je utjecaj i na manji prinos u odnosu na navodnjavane varijante koji je utvrđen u berbi. Iz ovih je podataka vidljivo da je dobra opskrbljenost vodom u prethodnoj vegetaciji imala pozitivan utjecaj na diferencijaciju rodnih pupova, odnosno na zametanje većeg broja grozdova, a u godini istraživanja na bujniji razvoj lisne mase.

Navodnjavanje je pozitivno utjecalo na bujnost, rodnost i prinos vinograda. Prinos je u varijantama navodnjavanja bio 30 do 48% viši nego u kontroli.

""

Uz prinosa grožđa tehnološki je značajan podatak i randman (ili prinos mošta). Ovisno o razini navodnjavanja, navodnjavane varijante imale prinos viši 30-48%, te 35-53% viši prinos mošta zahvaljujući boljem randmanu grožđa. Utvrđene su značajnije razlike između varijanata navodnjavanja i kontrole u sadržaju šećera u grožđu. Tijekom dozrijevanja grožđa utvrđene su značajnije razlike između varijanti navodnjavanja i kontrole u dinamici nakupljanja šećera u grožđu. U vrijeme berbe utvrđena je značajna razlika između kontrole i navodnjavanih varijanti u ukupnoj kiselosti, kao i sastavu pojedinačnih kiselina. U kontroli je zabilježena najviša ukupna kiselost, kao i najveća koncentracije vinske kiseline, dok je koncentracija jabučne kiseline bila značajno niža nego u varijantama navodnjavanja. Vina dobivena mikrovinifikacijom grožđa iz pokusnih varijanti imala su kemijski sastav u skladu sa zakonski određenim granicama i podnebljem iz kojeg dolaze.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje