Sponzorirani prilog

U osnovnoj gnojidbi voćaka, maslina i vinograda razlikujemo gnojidbu mladih nasada i gnojidbu nasada u rodu. S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti voćaka, maslina i vinove loze. Osobito u tom razdoblju gnojidba je vrlo značajna agrotehnička mjera. Za osiguranje dobre ishrane u tlo treba unijeti dušik, fosfor, kalij. Po potrebi bor, cink, magnezij i druge hranive elemente.

Utvrđivanje pojedinih količina biljnih hraniva u redovitoj gnojidbi obavlja se pomoću kemijske analize tla. Kojom se utvrđuje opskrbljenost pristupačnim hranivima u tlu, ali i analizom lišća (folijarna analiza) u određenoj fazi vegetacije uzimanjem uzoraka lišća po određenoj metodi.

U osnovnoj gnojidbi višegodišnjih kultura primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija. Njena primjena vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla. Uz to se dodaje i dio dušika, koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta.

Gnojidba mladih voćaka, vinograda i maslina

U prvoj i drugoj godini stabla se gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe oko voćaka, vinove loze i maslina treba biti nešto šira od krošnje.

Prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka i maslina s gustim sklopom, gnoji se po stablu s 0,25 kg NPK 7-20-30. Za voćnjak rjeđeg sklopa po jednoj voćki dodaje se 100 – 150 grama. U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istom vrstom gnojiva. S tim da se količina poveća za 50 %.

Kod vinove loze prve godine unosi se 30 – 50 grama NPK 7-20-30. Dok tijekom druge 45 – 75 grama visoko koncentriranog gnojiva. U trećoj i ostalim godinama uzgoja gnojidba se obavlja po cijeloj površini voćnjaka, maslinika i vinograda. Vrijeme gnojidbe i vrste gnojiva iste su kao i kod gnojidbe vinove loze, voćaka te maslina u rodu. Potrebna hraniva za gnojidbu vinograda u 3. godini: dušik (N) = 30-50 kg/ha, fosfor (P2O5) = 35 –70 kg/ha, kalij (K2O) = 60 – 80 kg/ha. Što bi značilo zaorati 260 kg/ha NPK 7-20-30 tijekom jeseni. Ako se izražava količina gnojiva za ishranu vinove loze po trsu; tada se dodaje 50 – 100 grama/trs NPK 7-20-30.

Gnojidba voćaka, maslina i vinograda u rodu

Gnojidbom voćaka i maslina u rodu osiguravaju se redoviti i visoki prinosi, dobra kvaliteta plodova. Također ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. U osnovnoj gnojidbi, koja se obavlja u jesen iza berbe, unose se kompleksna NPK gnojiva s malo dušika, više fosfora, a najviše kalija. Gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.

Tijekom osnovne gnojidbe voćnjaka, vinograda i maslinika dodajemo 400 – 500 kg/ha (40-50 kg/1000 m2 ili 40-50 g/m2) NPK 7-20-30. U maslinicima se dodaje još i Petrokemijas – dušično sumporno gnojivo (NS 20-24) za intenzivnije nakupljanje ulja u plodovima masline u količini 150 – 200 kg/ha (15-20 kg/1000 m2 ili 15-20 g/m2).

Gnojidba kod sadnje voćaka, maslina i vinograda u male sadne jame

Prilikom sadnje sadnica u male sadne jame profila 40 cm x40 cm x40 cm, unosimo 20 – 30 grama visoko koncentriranog NPK mineralnog gnojiva poput NPK 7-20-30. Navedena gnojiva miješaju se sa sveukupnom masom tla. Kod većih sadnih jama od 1 m3, unosi se isto gnojivo, ali u količini od 0,5 – 1 kg na 1 m3.

Prethodni članakKako najbolje iskoristiti tritakale?
Sljedeći članakPrigovor na Zahtjev za registraciju naziva “Varaždinsko zelje”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.