Na temelju Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03) donesen je Pravilnik o vinskom i voćnom octu (Narodne novine br. 121/05; 53/06 i 26/11) koji definira i regulira proizvodnju octa. Posljednja izmjena i dopuna Pravilnika donijeta je u Narodnim novinama broj 26/11. Kako je ta izmjena objavljena u Narodnim novinama 2. 3. 2011. godine, ona je stupila na snagu te su proizvođači dužni poštivati sve do sada propisane odredbe. Što regulira ovaj Pravilnik? Na prvom mjestu daje definicije proizvoda čiju proizvodnju regulira. Pravilnik „poznaje“ sljedeće proizvode: vinski ocat, kvasina, balzamski ocat, voćni ocat, aromatizirani ocat, vino za proizvodnju octa i voćno vino za proizvodnju voćnog octa. Da bi proizvođač mogao započeti proizvodnju mora ispuniti neke uvjete.
Minimalno tehničko-tehnološki uvjeti
Proizvođač mora raspolagati odgovarajućim prostorom za proizvodnju, odgovarajućom opremom i imati odgovarajuću stručnu spremu. Prema propisanom proizvođaču nije teško ispuniti propisane uvjete. Naime, traži se samo da prostor za proizvodnju vinskog i voćnog octa mora imati tehnološki i zdravstveno ispravnu vodu, električnu energiju i uređen sustav odvodnje. Prostorije objekta za proizvodnju (ne govori se o veličini niti o broju prostorija) moraju udovoljavati sanitarno-tehničkim uvjetima propisanim posebnim propisima. Slično je i s odgovarajućom opremom jer se pod time „podrazumijeva oprema sukladno tehnologiji proizvodnje“!? Potrebna stručna sprema je detaljno razrađena. Propisano je da se ovom proizvodnjom može baviti proizvođač koji ima završen agronomski fakultet (nije naveden smjer), prehrambeno-biotehnološki fakultet, prehrambeno-tehnološki fakultet, kemijski ili kemijsko-tehnološki fakultet, višu poljoprivrednu školu s radnim iskustvom od najmanje 1 godine, srednju poljoprivrednu školu, srednju prehrambenu školu ili srednju kemijsku školu s radnim iskustvom od najmanje 2 godine.
Također je propisano da ukoliko proizvođač vinskog i voćnog octa nema odgovarajuću stručnu spremu, mora imati osobu za vođenje proizvodnje (radni odnos, ugovor o djelu) koja ispunjava propisane uvjete.
Odobravanje objekata
Proizvođač je dužan podnijeti Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, zahtjev za odobrenje proizvodnog objekta. Uz zahtjev mora priložiti podatke o proizvodnom prostoru kojim raspolaže i dokaz o stručnoj osposobljenosti za vođenje proizvodnje. Zahtjev se podnosi na obrascu MTU za vinski i voćni ocat koji je tiskan u Prilogu 1 posljednjih izmjena i dopuna Pravilnika o vinskom i voćnom octu (Narodne novine br. 26/11). Na temelju podnesenog zahtjeva Ministarstvo izdaje rješenje o odobrenju objekta. Neće više, kao do sada, ispunjavanje propisanih uvjeta utvrđivati Povjerenstvo koje je imenovao Ministar. Ministarstvo je dužno voditi Registar odobrenih objekata. Prema najnovijoj izmjeni i dopuni Pravilnika koji je stupio na snagu 10. 3. 2011. godine propisano je da je proizvođač dužan obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni.
Ovdje ostaje nejasno na kakve se promjene misli, da li na promjenu adrese, na broj prostorija
koje proizvođač koristi za proizvodnju ili možda na opremu koju koristi. Također je propisano da u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti ili neudovoljavanja objekta propisanim uvjetima Ministarstvo donosi rješenje o brisanju objekta iz Registra odobrenih objekata. I ovdje nije jasno kako će se utvrditi neudovoljavanje objekta propisanim uvjetima. Za proizvođače koji su podnijeli, odnosno započeli postupak za odobravanje objekta prije donošenja ovih izmjena i dopuna, rješenja o odobravanju objekta bit će izdana sukladno propisanim posljednjim izmjenama i dopunama.
Evidencija proizvođača
Proizvođači koji proizvode vinski i voćni ocat moraju biti upisani u evidenciju proizvođača vinskog i voćnog octa. Ovu evidenciju vodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Upis u evidenciju obavlja se s dostavom sljedećih podataka:
● naziv proizvođača, adresa i matični broj;
● proizvodna lokacija i instalirani kapacitet;
● godišnja proizvodnja u prethodnoj godini.
Navedene podatke proizvođači su dužni dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana od početka proizvodnje. Proizvođači vinskog i voćnog octa koji su upisani u evidenciju dužni su jednom godišnje dostaviti Ministarstvu sljedeće podatke o:
● proizvodnji za tekuću godinu najkasnije do 15. siječnja sljedeće godine i
● stanju zaliha s danom 31. prosinca do 15. siječnja sljedeće godine.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakI domaća radinost u obveznom osiguranju
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.