Sadnja vinove loze ovisi o klimatskim uvjetima, tipu tla i načinu proizvodnje sadnog materijala. Jednogodišnji cjepovi mogu se zapravo saditi od vremena njihova vađenja iz prporišta pa sve do kasnog proljeća.

U lakim i propusnim tlima toplijega klimata sadnja se može obaviti tijekom jeseni i zime, ako to vremenske prilike dopuštaju. Dakle, u onim područjima gdje nema opasnosti od jakih zimskih mrazeva. To se preporučuje zbog toga što korijen cijepa.  Kad nastupi toplije vrijeme, započinje s rastom i drugom aktivnošću. U sjevernim vinogradarskim područjima sadnja praktično počinje oko 15. ožujka i može trajati sve do kraja travnja.

Ako zbog bilo kojih razloga sadnja do tada nije obavljena, cjepovi se moraju čuvati u rashladnom prostoru da ne bi počelo tjeranje pupova. U pravilu, jednogodišnji se cjepovi na lakšim i propusnijim tlima sade ranije, a na teškim, svježijim i vlažnijim kasnije. U našim uvjetima puna sezona sadnje je u proljeće. Cjepovi proizvedeni načinom kartonažne tehnike sade se od polovice lipnja sve do jeseni, a služe za podsađivanje, tako da se u prvoj godini dobije potpuni sklop nasada.

Priprema za sadnju i sadnja

Jama za sadnju cjepova mora biti dovoljno duboka i široka. Najpogodnije mjere za jamu su: širina 40 cm, dužina 40 cm, dubina 40 cm. Jama se može kopati u obliku trokuta, a dimenzije su iste. Na ravnoj površini na terasama i težim tlima u pravilu sadimo pliće, a na kosom terenu te lakim, kamenitim i pješčanim tlima, dublje. Cijepljeno mjesto neka bude 2 – 5 cm iznad površine tla. Ukoliko cijep nije pripremljen za sadnju, treba ga pripremiti.

Dubinu cijepa podešavamo s više ili manje kosim položajem u jami. Na dno jame nasipamo rahlu zemlju s površine i pomiješamo s kompostom ili vlažnim tresetom i oblikujemo pogodan humak. On je istovremeno mjera za dubinu sadnje. Humak dobro pritisnemo rukama. Na njega postavimo cijep više ili manje ukošen, tako da je cijepljeno mjesto cijepa uz kolac.

Korijenje rasporedimo na humku u svim smjerovima. Na korijenje nasipamo zreli kompost ili treset pomiješan s rahlom površinskom zemljom i ugazimo od ruba jame prema sredini (gumenom obućom). Ako je zemlja suha, cjepove treba zaliti s 3 – 4 l vode. Zreli stajski gnoj (5 – 10 kg) stavimo na zemlju iznad korijenja i lagano ugazimo.

Stablo cijepa obložimo zemljom da ne dođe u neposredan doticaj s gnojem. Potom u jamu dodamo stajski gnoj, ugazimo ga da dopunimo zemljom zdravicom i ponovno ugazimo . Ako cjepovi nisu parafinirani, iznad cijepa se od fine zemlje napravi humak 5 cm, tako da štiti cijep od sunca i vjetra, a time i od isušivanja.

Uspjeh sadnje možemo povećati

• lozni cjepovi se namaču u vodi 24 do 48 sati prije sadnje
• nekoliko sati prije sadnje cjepove namačemo u smjesi načinjenoj od vode, zemlje u koju sadimo  i svježeg stajskog gnoja u jednakim omjerima
• sadnice se prilikom pripreme i sadnje ne smiju dugo izlagati suncu i vjetru
• pri sadnji upotrijebimo zreli stajski gnoj pomiješan s tresetom
• cjepove za sadnju prije konačnog zagrtanja zalijemo sa 4 – 5 l vode
• prije konačnog sloja zagrtanja u jamu dodamo 2 šake NPK gnojiva (7:20:30 ili 7:14:21)
• sadimo uvijek parafi nirane cjepove jer su sigurniji i veći je postotak prijema
• parafinirani cjepovi se ne isušuju brzo, brže tjeraju i bolji je porast

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSlatki badem – kralj među sjemenkama
Sljedeći članakPravilnik o vinskom i voćnom octu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.