White Blend, prvo ocjenjivanje hrvatskih mješavina bijelih sorata, organizirali su u Esplanade Zagreb Hotelu Ana Rogač i Ivo Kozarčanin, osnivači projekta iVino. Uzorci su stigli iz svih dijelova Hrvatske, od Erduta na istoku do Pelješca na jugu

Zlatni bijeli blendovi s ocjenjivanja White Blend održanog 18. srpnja u Esplanade Zagreb Hotelu su:

  • Venja 2006. i 2010. Ivana Enjingija iz Kutjeva;
  • Cuvee Blanc Limited Edition 1 od malvazije, chardonnaya, sauvignona i viogniera različitih berbi Morena Degrassija iz Savudrije;
  • Jubilea, mješavina zelenog silvanca iz 2011., chardonnaya iz 2014. i graševine iz 2016. Jasne Antunović iz Erduta;
  • Dragonada 2017. od chardonnaya i bijelog pinota koju je Nikica Katić iz moslavačke Kleti Romić posvetio djedu Dragi i baki Nadi;
  • Draga Riserva 2019., mješavina kujundžuše, pošipa, žilavke, chardonnaya i sauvignona s položaja Vučja Draga vinarije Grabovac iz Donjeg Prološca.

 class=


Riječ je o petom specijaliziranom ocjenjivanju u sklopu projekta iVino Ane Rogač i Ive Kozarčanina. Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, na White Blend su pristigli uzorci iz svih krajeva Hrvatske, od Podunavlja do krajnjeg juga. Priznanja su osvojila vina iz sve četiri naše vinogradarske regije.

Veseli sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Odraz su terroira, klime, tla i ideje vinara. Ljeto je prilika ljubiteljima vina da ih upoznaju, rekli su organizatori ocjenjivanja.  

Srebrni hrvatski bijeli blendovi su:

  • Nagual bijeli 2013., Davora Zdjelarevića od chardonnaya i sauvignona iz Erduta;
  • Cuvee Roberta Kopjara iz okolice Novog Marofa (graševina, manzoni i sauvignon);
  • Clemente Blanc 2019. (chardonnay i bijeli pinot) Ivana Damjanića iz Fuškulina pokraj Poreča;
  • Bijelo 9 2018. kutjevačke vinarije Galić (graševina, chardonnay, sauvignon);
  • Magdalena 2019. (malvazija i chardonnay) pazinske vinarije Anđelini.
Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je White-blend-srebrna-vina.jpg

Brončane hrvatske mješavine bijelih sorata su:

Belica Plovanić 2019. Deana Rubeše iz Kastva, mješavina sorata među kojima su lokalne mejsko, divjaka, jarbola i poznatije malvazija te glera;

  • Mladinin Erdoro Blend One 2021. od rizlinga, traminca,  bijelog i sivog pinota s Plešivice; 
  • Dišpet 2021. od pošipa, rukatca i malvasije dubrovačke pelješke vinarije Marlais;
  • M&S 2018., muškat, sauvignon i chardonnay vinarije Siber iz Erduta;
  • dva vina vinarije Kutjevo: polusuhi Maximo Bianco 2020. od graševine i traminca te suhi Maximo Oro od graševine i chardonnaya.

Vina su ocjenjivali enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz Esplanade Zagreb Hotela. Oni su pripremili vina i ručkom okrijepili ocjenjivače nakon višesatnog rada.

Prethodni članakOdržan 2. AGROMED forum
Sljedeći članakOdržan sastanak s predstavnicima malih mljekara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.