U organizaciji Instituta za europske globalizacijske studije, Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika, nedavno je u Šibeniku održan 2. mediteranski poljoprivredni forum. Ovogodišnja tema foruma je bila Poljoprivreda i demografija u mediteranskom prostoru. Forumu su uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore prisustvovali šibenski gradonačelnik Željko Burić, te župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić koji je i otvorio Forum.

U sklopu Foruma održana su tri panela. Tema prvog panela bila je Deagrarizacija i depopulacija na Mediteranu. Ovaj panel bio je međunarodnog karaktera i okupio je stručnjake iz Španjolske, Italije i Grčke. Migracije u gradove bile su dio europskog ruralnog života mnogo prije početka moderne industrijalizacije i urbanizacije. U eri modernog razvoja, međutim, migracije ruralno-urbane su se intenzivirale na neviđen način. Mnoge su ruralne zajednice doživjele depopulaciju.

Dok je tijekom predindustrijskog razdoblja migracija pridonijela ekonomskoj i društvenoj reprodukciji ruralnih zajednica, sada predstavlja izazov za kontinuitet ruralnog načina života. Athanasios Ragkos iz Grčke poljoprivredne organizacije DIMITRA istaknuo je da Grčka ima iskustvo projekata koji su vođeni valorizacijom ruralnih područja, posebice stočarstva. Takošer i s orijentacijom prema gospodarskoj raznovrsnosti, jačanju ruralnog turizma, te poboljšanju lanca opskrbe.

Drugi panel bavio se Politikama i rješenjima za hrvatski Mediteran suočen s deagrarizacijom i depopulacijom. Sudionici panela predstavili su glavne trendove deagrarizacije i depopulacije u jadranskoj Hrvatskoj. Panel je dao nove i svježe poglede i ponudio rješenja u obliku poželjnih politika. Robert Hadžić je naglasio važnost holističkog pristupa u kreiranju politika koje će doprinijeti reagrarizaciji i zaustavljanju negativnih trendova iseljavanja ljudi. Politika u tom pogledu ima niz instrumenata i mjera kojima može potaknuti pozitivne trendove.

Tema trećeg panela je bila Specifičnosti poljoprivredne proizvodnje na jadranskim otocima i u zaleđu u kontekstu deagrarizacije i depopulacije. Ovaj panel bio je posvećen vrlo specifičnim lokalnim problemima hrvatskih otoka i Dalmatinske zagore. Govorilo se o problemima u kontekstu demografskih kretanja, održivosti maslinika, vinograda, poljoprivrede krša.

Prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta naglasio je da se od sedamdesetih godina 20. stoljeća taj proces deagrarizacije i depopulacije više ne nadzire. On teče stihijski te se veliki dio ruralnog prostora Hrvatske prazni i proizvodno i demografski. U Hrvatskoj su velike razlike po pojedinim regijama. U Slavoniji nestanak proizvodnih pogona potiče osim ruralnih i migracije iz urbanih središta u druge zemlje. U jadranskoj regiji razvitak i dohodak od turizma potiče napuštanje i ono malo ruralnog stanovništva u središta na obali. U obadva slučaja je utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju nepovoljan. Goran Kovačić iz Podravke govorio je o njihovim iskustvima i problemima u organizaciji proizvodnje određenih mediteranskih kultura u jadranskom području.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje