Krčenje i rigolanje

Krčenje šumskih ili zapuštenih poljoprivrednih površina, odnsono voćnjaka, prije podizanja novog vinograda iznimno je važno. Iskusnim vinogradarima je dobro poznato da se u tlu, na ostatcima prethodnoga drvenastog raslinja, mogu razviti opasne gljive truležnice koje izazivaju sigurno propadanje mladih trsova.

Važno je istaknuti da protiv gljiva truležnica ne pomaže nikakav lijek. Već se jedino mogu poduzeti preventivni radovi, koji prije svega obuhvaćaju detaljno prebiranje i uklanjanje svih ostataka prethodnih drvenastih kultura. Kako se danas krči gotovo isključivo odgovarajućim strojevima, velika je mogućnost da u tlu ostane dijelova debljih žila ili grana na kojima se mogu utvrditi ove bolesti. Stoga savjetujemo da pri strojnom krčenju budu stalno zaposleni radnici koji će ručno uklanjati potrgane drvenaste komade stabla i korijena. Na taj način spriječiti njihovo zatrpavanje u tlo. Na takvim terenima uputno je to još jednom ponoviti, kako bi u tlu ostalo što je moguće manje ostataka prethodnih kultura. Ovakve površine je nakon krčenja ipak najbolje ostaviti nekoliko godina na počivanju. Također se može na njima uzgajati žitarice, pa tek tada podizati nove vinograde.

Važno vinogradarsko pravilo je da duboku obradu tla – rigolanje treba obaviti najmanje tri mjeseca prije sadnje. Dubinu rigolanja treba prilagoditi svojstvima tla. Na plodnim i dubokim tlima rigola se dublje. Na plitkim tlima i onima koja sadržavaju nepovoljne niže slojeve (glina, šljunak i sl.),. Osnovna obrada za sadnju novog vinograda ne smije biti duboka, nikako veća od dubine aktivnog sloja tla.

Pri rigolanju je uputno unijeti mineralna ili organska gnojiva i druge materijale kojima se popravljaju kemijska i fizikalna svojstva tla. Također omogućavaju bolji razvoj i rast vinove loze. Količine i vrste mineralnih gnojiva koje se daju na zalihu (meliorativna gnojidba) izračunavaju se na osnovi kemijske analize tla. Ističemo da su kalijeva gnojiva u propusnim tlima (pjeskovita, šljunkovita tla i sl.) Vrlo podložna ispiranju, pa se u takvim tlima nikako ne može preporučiti gnojenje kalijem na zalihu. Makar u tlu bio izrazit manjak ovog hranjiva.

Sadni materijal

Ne ulazeći u razloge, može se utvrditi da je trenutačno stanje u našem vinogradarskom rasadničarstvu nezadovoljavajuće. Vinogradar ne može biti siguran predstavlja li kupljeni cijep deklariranu sortu i loznu podlogu. Također, je li veća uloga parafinskog premaza da sakrije loše sraslo spojno mjesto nego da navrtak čuva od nepovoljnih klimatskih uvjeta, je li sadnica u sezoni sakupila dovoljno pričuvne hrane itd. Ne može se znati jesu li sadnice zaražene opasnim virusnim i bakterijskim bolestima, te fitoplazmama.

Vinogradarima koji podižu novi nasad savjetujemo da nabave najmanje 5 posto više cijepova od planiranog broja, kako bi sami prije sadnje golim okom mogli izvršiti određenu selekciju i ukloniti sadnice koje na bilo koji način odstupaju od standarda (tanke, oštećene, s loše sraslim navrtkom, s velikim izraslinama na spojnom mjestu i sl.). Izdvojene sadnice ne treba uništiti, već posaditi na posebno mjesto sa strane, odakle se dio može koristiti za dosađivanje.
Naši rasadnici i dalje proizvode pretjerano duge cijepove, za razliku od Francuza, svjetskih vinogradarskih učitelja. Oni apsolutnu prednost daju kraćim sadnicama.

Sadnja vinograda

Još jedno poznato vinogradarsko pravilo govori da je na toplijim položajima bolje saditi ranije (kraj jeseni, zima). Dok je u hladnijim krajevima i općenito svim položajima izloženima niskim zimskim temperaturama najbolje saditi u proljeće.
Prije sadnje, parafiniranim loznim cijepovima treba samo skratiti korijenje. Ako se sadi kolcem, korijenje treba potpuno ukloniti. Treba istaknuti da sadnja kolcem dolazi u obzir samo ako je tlo odlično pripremljeno.

Gdje se sadnja obavlja na klasičan način, cijep se priprema tako da se sve tanke i suhe žile potpuno uklone a nekoliko jačih, dobro raspoređenih žila skrati na dužinu 5 – 8 cm. U sadnji treba izbjegavati nezreli stajski gnoj, osobito na sušim položajima.
Spojno mjesto nakon sadnje mora biti u razini tla ili najviše 5 cm poviše tla. Griješe oni koji sade visoko. Zato jer je time mjesto spajanja, najosjetljiviji dio mlade biljke, znatno izloženiji nepovoljnom utjecaju, kako niskih tako i visokih temp. Rasadničari rado tumače vinogradarima da nakon sadnje parafinirane cijepove nije potrebno ničim pokrivati, jer navodno, oni pod parafinskim slojem imaju sasvim zadovoljavajuću zaštitu. Svjetski i domaći vinogradarski praktičari tvrde drukčije.

Spojno mjesto na sadnici, iako ima parafinsku zaštitu, korisno je lagano prekriti rahlom zemljom koja dodatno čuva mladi i još jako osjetljiv navrtak, od isušivanja te nepovoljnog djelovanja sunca, visokih i niskih temperatura. Ovo je osobito potrebno učiniti na nepovoljnijim staništima, znači na jako toplim položajima, te u hladnim poljima i visoravnima gdje su česti jaki kasni proljetni mrazevi. Prekrivanje cijepova traži posve malo truda, a daje znatno sigurnije rezultate.
Prethodni članakKozlići – radost i briga
Sljedeći članakRez kruške za rod
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.