Tijekom godine u vinski podrum stavimo puno toga što u njega i ne spada. Prvo te stvari treba odstraniti i staviti na drugo mjesto. Bilo bi najbolje kad bismo sve stvari mogli “izbaciti” iz podruma. Potom podrum vrlo temeljito očistimo i operemo. Zidove podruma treba obijeliti vapnenim mlijekom. Priprema vapnenog mlijeka vrlo je jednostavna i to tako da u 10 litara vode dodamo 1 kilogram živog vapna i 15 dekagrama sumpora u prahu. Kad se zidovi prosuše, preporučujemo ih poprskati 5%-tnom otopinom modre galice. Ona sprječava razvoj sive plijesni na zidovima. U podrumu bi pod trebao biti betonski, s nagibom za vodu u odvod. Zidovi mogu biti obloženi keramičkim pločicama ili impregnirani specijalnom bojom. Podrum mora biti opskrbljen tekućom vodom, odvodom i električnom energijom. Uoči berbe trebalo bi podrumske prostorije raskužiti sumpornim dioksidom. Ako radimo sa sumpornim trakama, onda na 1 kubični metar prostora zapalimo 1 – 2 sumporne trake. Ako rabimo sumporni prah, onda ga zapalimo u zemljanim posudama i postavimo na više mjesta. Zasumporeni podrum držimo jedan dan zatvoren, a poslije prostoriju treba dobro prozračiti.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSušenje plodova smokava
Sljedeći članakFolije za pokrivanje tunela i plastenika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.