Kod većine kultivara (sorata) boju sadržavaju stanice vanjskog dijela kožice – bobice u nekoliko slojeva, a kod malog broja kultivara obojen je i sok. Kako bismo dobili crno vino, boju iz kožice moramo izlučiti. Osim boje izlučuju se (ekstrahiraju) i druge tvari koje sadržavaju kožice, sjemenke i peteljkovine. Odnosno svi ostali polifenoli, zatim dušićne, mineralne, aromatične i druge tvari.

Od spomenutih tvari, osnovno svojstvo crnim vinima daju POLIFENOLI, posebice ANTOCIJANI – boja crnog vina, tvari trpka i opora okusa – TANINI. Ružice ili opolo vina ružičaste su boje svjetlijega ili tamnijeg tona.

Prvi je naziv uvriježen u našim kontinentalnim vinorodnim područjima, a drugi u Dalmaciji. Pažljivim muljanjem crnoga grožđa, uzbrzo odvajanje kožice od soka mošta, dobijemo mošt ružičaste boje. Ta vina bojom su bliža crnima, a sastavom i organoleptičkim svojstvima bijelim vinima. Pogrešno je mišljenje da su ružice i opolo vina prosječne kakvoće (vrsnosti). Upravo je suprotno, ova vina postižu visoku kakvoću. Danas se u mnogim hrvatskim vinogradarskim područjima proizvode upravo ta vina.

Vrijednost crnoga (crvenog) vina između ostaloga očituje se i u njegovoj antioksidacijskoj aktivnosti. Zahvaljujući bogatstvu POLIFENOLA, koji mogu imati važnu ulogu u sprječavanju aktivnosti slobodnih radikala, uzročnika nastanka bolesti. Kao što su srčane i kancerogene, i prijevremeno starenje (u nastavku o slobodnim radikalima).

Redovito umjereno pijenje crnog vina uz obroke povezano je s antioksidacijskom aktivnošću polifenola vina. Polifenoli su u vinu zastupljeni u već spomenutim skupinama. Flavanoli, antocijani, katehini te oligomeri (jednostruki) procijanidini i polimeri (mnogostruki), tanini katehina. Vina sadržavaju i znatne količine neflavonoidnih polifenolnih spojeva, kao što su benzojeve (pr. galna) i cinaminske (pr. kafeinska) kiseline, i dr. u količini 0,2 – 0,4 g/l. Broj pojedinih fenolnih spojeva u vinima je različit, analiza crnog vina detektira oko 50 spojeva, a i mnogo više. Slobodni radikali mogu imati i pozitivne učinke, međutim, nas posebice zanimaju negativni učinci na razvoj spomenutih bolesti, pa da pojasnimo.

Prethodni članakSorte jabuka otporne na krastavost
Sljedeći članakPlaniranje i osnivanje povrtnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.