I u ovoj sezoni HAPIH-ovi djelatnici nastavili su s provođenjem intenzivnih aktivnosti SIT tehnike („tehnike sterilnih kukaca“), biološke mjere suzbijanja sredozemne voćne muhe, s ciljem sprječavanja širenja jednog od najštetnijih kukaca svjetske poljoprivrede i očuvanja uzgoja agruma u dolini Neretve.

Kako bi se postigla kontrola sredozemne voćne muhe u dolini Neretve, u Hrvatskoj se provodi Akcijski plan kontrole sredozemne voćne muhe kojeg je donijelo Ministarstvo poljoprivrede za njeno suzbijanje. Takav Akcijski plan kontrole sredozemne voćne muhe gotovo je jedinstven u Europi, a u svijetu se ističe po svojoj uspješnosti. Temeljem istog, suzbijanje sredozemne voćne muhe u dolini Neretve je: sustavno, znanstveno, stručno i plansko. Provodi se svake godine na čitavom području doline rijeke Neretve, a uključuje praćenje razvoja muhe, skupljanje i analizu tisuća plodova, označavanje lokaliteta, masovni ulov, ranu detekciju žarišta, komunikaciju s drugim službama i samim proizvođačima.

Ono što je najzanimljivije i tehnološki najnaprednije, suzbijanje tog štetnika uključuje i provedbu „tehnike sterilnih kukaca“. Ta tehnika sastoji se od ispuštanja u prirodu milijuna sterilnih mužjaka sredozemne voćne muhe. Sterilni mužjaci traže „divlje“ ženke, koje nakon parenja ne liježu jaja na voćne plodove, odnosno ne dolazi do razvoja potomstva. U Hrvatskoj, ta tehnika izvrsno se upotpunjuje s drugim mjerama.

Prijem, razvoj i ispuštanje sterilnih jedinki ove je godine započelo u travnju i svibnju te je nastavljeno kroz ljeto, u količini od 16 milijuna sterilnih mužjaka tjedno. Ovisno o klimatskim uvjetima koji će vladati, plan je da se ispuštanje nastavi do polovice studenog.

Poljoprivrednici u dolini Neretve zasigurno su najbolji svjedoci učinkovitosti ove tehnike. Posljednjih desetak godina šteta od sredozemne voćne muhe gotovo da nije bilo.

Važno je istaknuti kako bi bez efikasnih mjera kontrole, sredozemna voćna muha pričinjavala izravnu veliku materijalnu štetu. Ona se procjenjuje na više milijuna kuna godišnje. Uz to, prisutnost tog štetnika povećalo bi troškove proizvodnje agruma i drugog voća za svakog poljoprivrednika. Tada bi poljoprivrednik bio prinuđen svoje nasade tretirati insekticidima ako bi želio uspješno proizvoditi.

Uz velike ekonomske štete, šteta za okoliš bila bi nemjerljiva. Naime, poznato je kako je dolina Neretve ekološki osjetljivo područje, bogato vodenim površinama i rezervatima. Kao takvo vrlo je ranjivo na onečišćenja stranim tvarima. U takvom jedinstvenom okolišu masovna primjena insekticida svakako nije poželjna. Iako važan,  SIT tehnika je jedan od alata u suzbijanju ovog štetnika, no očekivani rezultati se mogu ostvariti jedino kroz objedinjeno djelovanje i suradnju svih dionika provedbe, od operativne preko upravljačke razine te osiguranjem funkcioniranja svih Akcijskim planom predviđenih Mjera i Aktivnosti. Suzbijanje sredozemne voćne muhe u potpunosti je financirano od strane Republike Hrvatske.

akcijski plan kontrole sredozemne voćne muhe
Strojno ispuštanje sterilnih jedinki u nasadu

akcijski plan kontrole sredozemne voćne muhe
Pakiranje steriliziranih kukuljica u sustav papirnatih vrećica

akcijski plan kontrole sredozemne voćne muhe
Ispuštanje sterilnih jedinki iz vrećica hodanjem kroz voćnjak

Izvor: HAPIH

Prethodni članakSačuvajmo stare sorte Cernik 2021
Sljedeći članakZa uzgoj visokooleinskog ekološkog suncokreta – uvoz iz Francuske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.