Brusnica cvate dva puta, u svibnju (lipnju), te srpnju (kolovozu), a dozrijeva u srpnju i rujnu kad je i glavna sezona berbe. Brusnice su višegodišnja dugovječna kultura, čiji nasadi mogu trajati 30 i više godina, a do ulaska u punu rodnost obično prolaze četiri godine. Potrebno joj je vegetativno razdoblje od 110-150 dana bez mraza, dok su optimalne temperature za uzgoj 16-27 °C. Kod nas se može uzgajati do 1.500 m nadmorske visine.

Brusnica uzgoj – Ljekovita svojstva

Sok od brusnica, kao i svježi, smrznuti ili sušeni plodovi su prirodan antibiotik, koji može spriječiti infekcije urinarnog trakta izazvane bakterijom Escherichiom coli, a korisni su i u suzbijanju bakterije Helicobacter pylori koja uzrokuje čir na želucu. Osim toga brusnica smanjuje rizik od pojave bolesti zuba i zubnog mesa, smanjuje šećer u krvi, a osobito je korisna u prehrani ljudi izloženih stresu, te kao prevencija kardiovaskularnih bolesti.

Brusnice su usko povezane s američkom tradicijom i jedna su od rijetkih autohtonih sjevernoameričkih kultura, ali postoje vrste brusnica koje rastu i u Aziji i nekim dijelovima Europe. Stoga je osnovna podjela brusnica na europsku brusnicu (Vaccinium vitis-idaea) koja je zimzeleni pokrovni grm visine do 25 cm i američku brusnicu (Vaccinium macrocarpon Cranberry) koja je veća i robusnija od europske brusnice, te s krupnijim plodovima.

Izdanci dostižu dužinu od 1-2 m, te na njima rastu bočni izdanci koji su dugi do 20 cm i nose cvjetove, odnosno plodove. Razmak između sadnica američke brusnice mora biti veći negokod europske, zbog dugih izdanaka koji se puštaju slobodno po tlu.

Brusnica uspijeva i tamo gdje drugim biljkama tlo ne odgovara

U Sjevernoj Americi brusnica se tradicionalno uzgaja na močvarnom tlu, ali dobro uspijeva i na “suhom tlu” uz potreban visok nivo podzemnih voda tijekom ljetnih mjeseci. Korijenov sustav brusnice prostire se plitko u tlu, a ona je sposobna razvijati korijen iz vegetativnih dijelova biljke, što je značajno u razmnožavanju.

Osnovna značajka kako europske, tako i američke brusnice je da voli humusna, kisela tla (pH 4-5), pa uspijeva i tamo gdje drugim biljkama tlo ne odgovara. Stoga se prilikom sadnje brusnica obavezno dodaje kiseli treset. Biljke se sade na 30 cm razmaka u redu, te 90 cm razmaka između redova, ili 25 cm razmaka u redu i 100 cm međurednog razmaka. Sade se obično kupovne sadnice u jarak dubine 20-25 cm. Prostor između redova korisno je malčirati iglicama bora, kiselim tresetom ili piljevinom.

U Hrvatskoj ne postoje veći nasadi brusnice, osim pokusnog polja američkih brusnica nedaleko Varaždina, na kojem se nalazi 6 sorata u pokusnoj fazi uzgoja, na polju opremljenom sustavom za natapanje. Većina grmova brusnica u Hrvatskoj se nalazi na okućnicama i kod hobista, gdje uglavnom dobro uspijeva.

Brusnica uzgoj – značajni troškovi ljudskog rada

Najveće površine pod brusnicama nalaze se u SAD-u (70% svjetskih površina), dok su površine pod brusnicom u Europi dosta male (svega 7% svjetskih površina). SAD sudjeluje u svjetskoj proizvodnji brusnica sa 78%, dok Europa proizvodi 2% svjetskih količina brusnica. Procijenjeni ukupni troškovi proizvodnje brusnica u Americi iznose 16.027 $/ha. Brusnica zahtijeva puno skupe radne snage (oko 375 radnih sati/ha), pa na troškove rada otpada 34% ukupnih troškova.

Brusnica uzgoj – troškovi osnivanja nasada

Ovisno o potrebnoj opremi i početnim troškovima zemljišta, troškovi osnivanja nasada brusnice iznose 75.000 – 100.000 $/ha, prema američkim navodima. U ovim troškovima nalaze se troškovi sadnica, formiranja nasada, sustava za navodnjavanje, uz napomenu da se u Americi brusnica uglavnom bere mokrim načinom, tj. nasad se u vrijeme berbe potapa za što su potrebne velike količine vode, ali se štedi na radnoj snazi.

Prosječne prodajne cijene barrela (1 barrel = 159 litara) brusnice u Americi iznose oko 45$, uz prosječan prinos od oko 500 barrela/ha. U Kanadi se navodi da doprinos pokrića kod manjih nasada iznosi 16.975 – 19. 475 $/ha, dok kod većih nasada iznosi 20.713 – 24.713 $/ha. Prosječan prinos manjih farmi je 375 barrela/ha, a većih 438 barrela/ha.

Brusnica zahtijeva, slično jagodi, puno ručnog rada oko berbe, pa to može biti ograničavajući čimbenik širenja nasada ove kulture. Također, zainteresirani ulagači moraju biti spremni na gubitke do druge godine nasada (odnosno gubitke prve tri godine, ako se računa od godine prije sadnje), i na velika početna ulaganja.

U svakom slučaju, radi se o zanimljivoj kulturi na koju uzgajivači trebaju obratiti pažnju prilikom odlučivanja o ulaganju.

Proizvodnja brusnica u Hrvatskoj je moguća, i svakako zanimljiva jer je tržište prepoznalo tu kulturu, potražnja za njom je velika i prodajne cijene su povoljne.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBranje, sušenje, čuvanje i upotreba ljekovitog bilja
Sljedeći članakNjoki s povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.